RDC: Kabila savonne Obama et tend la main à Trump

Kinshasa se réjouit de l’élection de Donald Trump.En lui tendant la main,le gouvernement de Kabila attend des relations respectueuses de sa dignité et de sa souveraineté.

Le président Joseph Kabila a profité de l’élection de Trump pour savonner Obama.L’échec de Hilary Clinton est de toute évidence celui de ce Barack également.Ne l’a-t-il pas soutenue ouvertement et énergiquement? C’est tristement qu’il termine son double mandat.

La nouvelle main tendue à Trump

Suite à la brillante élection de Donald Trump,le président Joseph Kabila de la République Démocratique du Congo(RDC)a présenté à son homologue,ses sincères félicitations. »

L’élection de Trump ressuscite l’espoir de nouvelles relations avec la République Démocratique du Congo

C’est la main tendue à Trump,d’autant que celui-ci se veut « protectionniste et non-interventionniste ». La sortie de Lambert Mende,porte-parole du gouvernement de Kinshasa, laisse clairement entendre la teneur de nouvelles relations: »Nous espérons que ces relations seront beaucoup plus respectueuses de notre dignité et de notre souveraineté. »
A lire: Nos relations futures avec la République Démocratique du Congo stable

Kinshasa jubile

Ce n’est pas seulement Moscou qui se réjouit de l’élection de Trump.Kinshasa jubile aussi.Tout le gouvernement « espère ne plus entendre des injonctions répétées » de l’administration démocrate de M.Obama s’abattre sur la capitale de la RDC.

Sans injonctions des Etats-Unis,Kinshasa veut montrer que ses initiatives peuvent aboutir à la démocratie

Quant aux Américains,Kinshasa et la plupart des analystes considèrent que c’est pour eux un bon choix. Le fait en est que le monde entier est inquiet et se met sur ses gardes.Cela peut être le choc qui fera naître de nombreuses initiatives.Attendons pour voir ce qu’il en sera pour la démocratie.

By P.B

Ko Trump atowe barajya he?

Trump ageze ku butegetsi ntawabitekerezaga.Hari ababyishimiye n’abo biteye inkeke.Ariko mu gihugu gikomeye nka Amerika,ntazakora uko abonye nk’umunyagitugu.Abamutoye bamuteze iminsi.

Yaje nk’iya Gatera!

Nta n’umwe wamuhaga amahirwe.Kubera akanwa ke no kutagira icyo atinya,bamwe bari bamugize ruvumwa.Iyo baba nk’Abanyarwanda bari kuvuga ko « aje nk’iya Gatera! »

Abanyamerika babonye undi mugabo n’umuperezida bakeneye!

Abadakunda inzego zibaniga(anti-systèmes)cyangwa abanga kuba ba « Nyamujyiyobijya »,bo babonye rwose Trump ho umuvugizi.

Ni undi mugabo

Muri iki gihugu,aho umukuru wacyo aterwa ishema n’umubano mwiza mu rugo nk’abashakanye, babonye undi mugabo.
Trump amaze gusezerana n’abagore batatu: Ivana Trump(1977-1992),Marla Trump(1993-1999)na Melania Trump(2005)bari kumwe ubungubu.

Kuba Abanyamerika bamuhundagajeho amajwi kandi yaratanye n’abagore be babiri ba mbere(divorces),ntawabura kuvuga ko na yo ari indi myumvire ku myitwarire y’umuperezida bakeneye.

Turagatoye!

Mu bihugu bimwe na bimwe,hari abayobozi bamwishimiye.Twavuga nka Vladmir Poutine w’Uburusiya wari utewe inkeke na Clinton.Hari na Porochenko wa Ukraine kuko na we ari umuperezida w’umumiriyarideri!

Hakaba na Rodrigo Dutertre wa Philippines utaracanaga uwaka na Obama,kimwe na Viktor Orban wa Hongria,udashaka kwakira impunzi z’abayisilamu mu gihugu cye!

Harahagazwe

Muri Afurika ho ntawabura kuvuga ko ba perezida bamwe batangiye kudagadwa bati »Turagatoye! ». Abo ni nka ba Robert Mugabe wa Zimbabwe na Kaguta Museveni wa Uganda.

Na we azakora nk’abandi,imyaka ye ishire,bamusezereho barira cyagwa bishimira ko bamukize.

Kubera kugundira ubutegetsi kwabo ,yigeze kubibasira karahava.Ngo ni abakambwe bakambakambira ku butegetsi, ngo ntateze gukorana na bo,ahubwo azabashyira mu gasho(prison)!

None se koko agiye kuba umucamanza wemararira amahanga? Azabigenza ate?Museveni we yamucyeje asa n’umunnyega,ngo azakorana na we nk’abamusimbuye.

Na we ni nk’abandi

Na we arabizi neza ko Amerika idakeneye umunyagitugu.N’ibindi bihugu na byo kandi byarakangutse,ntibigikangwa na « Ndakomeye ».

Na we azakora nk’abandi,imyaka ye irangire abantu biruhutsa ngo genda uruhuke warakoze cyangwa ngo Imana ishimwe, turagukize!

Abakene bazajya he?

Gutorwa kwe guteye benshi kwibaza.Ese abakene na « Obamacare » si igihe cyo kuva mu nzira? Naho se abimukira(africains & mexicains) n’abatamutoye bazajya he?Abamutoye bo buriya bamuteze iminsi,kandi izasubiza bidatinze.

By P.B

Trump-Clinton,la tempête sur le trône des USA.

Les présidentielles font rage aux États-Unis d’Amérique.Que cela soit du côté des Républicains ou des Démocrates,nul n’est assuré de la victoire.Les aléa politico-économiques sont multiples.obama-et-trump

Présidentielles,voile de la réussite

S’il faut tenir compte de la taille pour réussir,les Américains feraient un bon choix en votant pour Trump.Alors qu’Obama mesurait 1,85m et 79kg,son « successeur » mesure 1,90m et 114kg.

Du point de vue de la richesse et de la fortune,Trump serait le mieux indiqué.En quittant son fauteuil présidentiel,la fortune personnelle d’Obama aurait atteint le niveau de 7,7 millions de dollars.Il serait remplacé par un milliardaire:3,7 milliards de dollars en poche!

Trump,plus d’avantages pour l’Afrique?

L’élection de Barack Obama avait suscité beaucoup d’espoir en Afrique.Après huit ans au pouvoir,c’est le désenchantement total. Le président de couleur des États-Unis n’avait pas la clé du développement pour le continent africain.

Avec Trump,c’est peut-être le vent du changement.Non seulement il pourrait personnellement investir davantage sur le continent(Trump Organization),mais aussi inspirer les milliardaires africains pour qu’ils ne laissent pas le pouvoir politique dans les mains des assoiffés d’argent.Serait-il suffisant?

Clinton,symbole du statu quo

D’aucuns ne voudront pas de l’orgueil des riches qui méprisent les pauvres.Or,Obama voulait accroitre le pouvoir d’achat de ceux-ci ainsi que leur niveau de vie et leur bien-être.
Comme Obama,Clinton(femme millionnaire) prendrait parti des plus pauvres pour achever ce qui a été entrepris,au nom de son Parti.Si elle n’est pas élue,ce sera l’échec de tout le système « obamien« .Le président sortant ne se trompe pas en la soutenant,coûte que coûte.635558089031361604-ap-obama-clinton

Trump ou Clinton,mêmes intérêts

Non plus,aucun autre pays ne se trompera pour la deuxième fois.Que le trône des USA soit accordé par le vote à Clinton(69 ans) ou à Trump(70 ans),le président américain défendra l’hégémonie des États-Unis, avec sa dernière énergie.les-dix-phrases-cultes-de-donald-trump

Si le pire est à craindre avec Trump,les électeurs n’auront à cœur que leur avenir.Vont-ils encore semer le vent(de bons discours)pour récolter la tempête?

By P.B

IGISWAHILI, urundi rurimi rw’ubutegetsi mu Rwanda

Itegeko Nshinga ry’u Rwanda ryemera indimi eshatu:Ikinyarwanda,Igifaransa n’Icyongereza. None n’Igiswahili kinjiye mu ndimi z’ubutegetsi zemewe.

Ibi ni ibyasohotse mu Itangazo ry’Inama y’Abaminisitiri yo ku wa 12 Ukwakira 2016 aho mu ngingo ya 6 bavuga ko, mu Mishinga y’amategeko yemejwe harimo « umushinga w’Itegeko Ngenga rishyiraho ururimi rw’Igiswahili nk’ururimi rwemewe mu Butegetsi. »

Ntibizatinda kuba Itegeko

N’ubwo bikiri umushinga, ntibizatinda kuba Itegeko(ryasohotse mu Igazeti ya Leta). Kandi birumvikana, kuko abantu benshi basanzwe barukoresha mu mirimo na serivisi zinyuranye(igisirikari, igipolisi, amahoteli, abashoferi…)

kiswahili-1

Cyari igihe cyo guha agaciro indimi z’iwacu no gushyigikira izashobora guhuza abanyagihugu benshi, aho gukomeza kugendera ku z’abakokoloni. Nirwongererwa amasaha mu mashuri, bizatanga akazi kandi bigaragaze izindi mpano mu bakiri bato.

Gukingura amarembo yombi

Birazwi ko Igiswahili gikoreshwa cyane mu bihugu by’Uburasirazuba(Tanzaniya na Kenya)no mu Burengerazuba (Repubulika Iharanira Demokarasi ya Kongo,RDC).

Kuzamura uru rurimi kuri iyi ntera,ni uburyo bwo kurushaho gukingurira Urwanda ayo marembo yombi:Uburasirazuba n’Uburengerazuba.Bityo abarukoresha bazarushaho kwisanzura muri ibyo bihugu nta pfunwe cyangwa bibwira ko ari ururimi rusuzuguritse.

Ntibizatugire Abaswahili!

Hari igihe abakora mu mifuka n’abatera za Gatarina babaga bavuga Igiswahili.Byatumaga barwita « ururimi rw’Abasungarere »(imburamukoro)ku buryo kurwiga byasaga n’ibigayitse.

Ahandi na ho ugasanga abarukoresha ari bene ba bantu bamenyereye gucurika abandi no kubacuza utwabo mu cyayenge cyangwa bakoresheje ubufindo(magie).

Ni ho baheraga babita « Abaswahili. »Umuntu wamushyiraho uburyarya akabimenya,akavuga ko « wamubereye Umuswahili. » N’ibi byo kwimika Igiswahili, ntibizatugire Abaswahili!

Tunashukuru mpango huu. Kwenda hadi mwisho!

By P.B

Hari buzima ki muri Minisiteri y’Ubuzima mu Rwanda?

Byatangiye Inama y’abaminisitiri idasanzwe yirukana burundu bamwe mu bakozi ba Minisiteri y’Ubuzima.Iyo nama yo ku wa 24 Kanama 2016 yari iyobowe na Perezida wa Repubulika,Paul Kagame,yirukanye burundu Dr Karema Corine na Bwana Mugume Nathan,bari abayobozi bakuru muri iyo Minisiteri.

Muri iyo jugujugu,Minisitiri w’Ubuzima na we yaregujwe.Igitangaje ni uko nta nama y’abaminisitiri yateranye.Mu itangazo ryo ku wa 11 Nyakanga 2016 ryasinyweho na Minisitiri w’Intebe,Murekezi Anastase,rivuga ko Dr Binagwaho Agnes wari Minisitiri w’Ubuzima yakuwe kuri uwo mwanya.agnes-binagwaho-yirukanywe

Agnes Binagwaho ni indasimburwa?

Ntibisanzwe ko umuntu akurwa mu mwanya igitaraganya nta wundi wo kumusimbura.None se Agnes Binagwaho yaba ari indasimburwa kuri uwo mwanya?

Tuvuge se ko ubuzima bwaba ari bubi muri iyo Minisiteri ku buryo bigoye kubona umusimbura?Aho si ikibazo kiri hagati y’uwirukanywe(Agnes), uwamwirukanye(Prezida) n’uwasinye(Minisitiri w’Intebe)?Uku gutinda ntikwabura gutera impungenge, niba koko ubuzima ari ishingiro rya byose.

Ku rundi ruhande ariko,bishobora gutanga isomo kuri ba bandi bagirwa ba « Minister » bagahugira mu kwivugira,kwishongora no kwihakirwa,aho kuvugira abo bashinzwe no gukemura ibibazo byugarije abayoborwa.

Iyi Minisiteri ikeneye umunyamibare

Kubera ibibazo by’amafaranga n’imiti bikunze kuyivugwamo,iyi minisiteri ikeneye umuntu w’umunyamibare(mathématicien)kugira ngo abone ibisubizo nyabyo mu nzira zisobanutse.

Nyir’ubwite(Agnes) na we ashobora kuba yibaza niba bagishaka inzira zo kumugarura ku mirimo ye.N’ubwo na Minisiteri y’Uburezi ntacyo yayimariye cyane,hari abakeka ko Charles Murigande(PhD en Mathématiques) ari we wagerageza kuzahura iy’Ubuzima.dr-charles

Kuba ubu ashinzwe iterambere muri Kaminuza y’U Rwanda,bimuha amahirwe yo kuba yafasha Mitiweli n’Ibitaro kugera ku iterambere ryifuzwa kandi rikwiye.Hari ubwo ibyo yungukiye muri Haward Universty(College of Medecine)byagirira akamaro iyi Minisiteri.

Ndagena sindagura!

Abandi bo bakeka ko Dr Richard Sezibera yaba agiye kuyisubizwamo nyuma yo kurangiza mandat ku buyobozi bw’Umunyamabanga Mukuru wa Afurika y’Uburasirazuba(EAC).1361662937010102222

Na we ategereje umwanya.Kandi ngo akiyirimo,ibintu byari biri ku murongo mwiza,bisubira i Rudubi asimbuwe na Dr Agnes Binagwaho.

Niba kugirwa Minisitiri wa Siporo bidasaba ko wigeze kuba umukinnyi rurangiranwa,kuki iy’ubuzima itashingwa undi ureba ibintu ku bundi buryo butari ubw’umuganga gusa?Aho ntibyakemura ibibazo byabaye akaramata?

By P.B

Mitiweli itumazeho amatungo!

Mitiweli ni ikibazo?

Umwaka wa Mitiweli uratangira,ukagira ngo ni wa musoro w’umutwe wagarutse!N’ubwo wo warebaga abagabo gusa,ntibyabuzaga abaturage n’abapolisi ba Komini gucungana nk’injangwe n’imbeba;bamwe baburira abandi ngo bakizwe n’amaguru.Icyo nibaza ni iki:ese koko Mitiweli ni ikibazo?

Ubu birarenze

Ibya Mitiweli si ikibazo gusa ahubwo ni nk’ikigeragezo.Mu magambo bivugwa ko byorohejwe.Ngo ibibazo byose bikemurwa n’Inzego z’Ibanze.

Iyo izo nzego zigendeye ku byiciro by’Ubudehe bitumvikanyweho,ibibazo bisubira ibubisi, kuko ntawe bitareba.Ariko kugabura ibibisi bishobora kuba ari byo byorohera abo bagabuzi badaterwa ipfunwe n’imipfube!

Abayobozi baturagiye nk’amatungo

Kubona abayobozi bashyira imbere(ku ngingo z’ibyigwa)ibibazo by’abaturage, ni nko kubonekerwa.Mu nzego zose (Umudugudu, Akagari,Umurenge…),ubu baba bavuga ibibazo bya Mitiweli.

Ubwo utarayitanga akaba aragatoye.Hehe no kwisobanura!Reka da!Ngo yazane, nta bindi!Mu kanya,n’udutungo twaguhaga agafumbire bakaba baradushoreye!Ntibanibaza ngo ko tumukoze ibi uyu mwaka,umwaka utaha azabigenza ate?

Twaba twicaye cyangwa turi mu nzira, tukagenda twivovota, twibaza impamvu abo bayobozi batareba n’ibibazo Mitiweli itera ngo abe ari byo bakemura.

Umunyamuryango agengwa n’umuryango we!

« Akabi kamenyerwa nk’akeza! » Ngo « Uwatanze umusanzu atangira kwivuza ari uko abagize umuryango we bose barangije kuwutanga. » Ubu se ntibigaragara ko iki kintu giteye urujijo kubona umunyamuryango wa Mitiweli azitirwa n’umuryango we?

Nyamara Itegeko n°04/2015 ryo ku wa 11/03/2015 rigenga imitunganyirize y’ubwisungane mu kwivuza, rivuga ko umunyamuryango ari umuntu wiyandikishije mu bwisungane mu kwivuza,utanga umusanzu w’ubwisungane mu kwivuza cyangwa uwutangirwa n’abandi buri mwaka.

Byumvikane ko uwo muntu atari umuryango. Kumuzirikira aho, bisa nko kumuhohotera(niba abo bandi batamwanditseho!).

Ikoranabuhanga nirisimbure akavuyo n’inkoni!

Gutanga serivisi nziza bihora bigarukwaho mu manama adasiba.Ariko turibaza igihe ikoranabuhanga rizasimburira akavuyo n’inkoni byo mu Nzego z’ibanze.

RSSB(Rwanda Social Security Board) ngo yashakaga gusubiza icyizere abanyamuryango ba Mitiweli.Uburyo bwo kubigeraho ngo ni ugukoresha ikoranabuhanga mu kwakira imisanzu,kwandika abanyamuryango ndetse no mu micungire ya Mitiweli muri rusange.

Ibi rero biracyari kure nk’ukwezi kuko wagira ngo aba bayobozi twabatoreye kutwica urubozo(maltraitance).Bigera ino mu giturage cya kure ho bakatwicaraho uko bashatse.

Niba  ibyitwa imiyoborere myiza bijyanye n’iryo suzugurwa n’ijarajara, urwishe ya nka ruracyayirimo.Ibya Mitiweli bizagumya kuba ikibazo kuri twe rubanda rugufi rutagira umushahara wa buri kwezi.

Leta yagikemura

Leta ibishatse yagikemura.Batubwira ko isanzwe itanga inkunga yayo muri Mitiweli ingana na 13% by’ingengo y’imari ya Minisiteri y’Ubuzima buri mwaka.

Iyo nkunga yakongerwaho 5% y’ubwisungane bukomatanyije(solidarité nationale)mu rwego rwo kuziba icyuho,mu gihe hagitegerejwe uburyo bunoze bwo kwakira no kwinjiza imisanzu nta gahato.

Ibi kandi byatuma Mitiweli igenda irushaho gukora neza,abantu bakajya biruka bajya kwiyandikisha aho kubirukaho bituma bayizinukwa.None se tuyobewe ko « akeza kigura? »

By Kamanayo Ephron,Musanze

La haine de l’État Islamique contre l’Occident

Des raisons de sa haine contre l’Occident, l’État islamique en énumère six.Des plus fondamentales à la plus secondaire qui fait l’objet de couverture ou de toiture de toutes les autres,leur énoncé global est sans équivoque:

« Les musulmans détestent les pervers sodomites,comme tous ceux qui possèdent un brin de fitrah(croyance innée en Dieu). »

En faisant cela,l’État islamique veut sciemment entrainer tous les musulmans dans son courant politico-religieux et renforcer ainsi les amalgames contre l’Islam.

Comprendre les raisons qu’il avance, c’est une façon de trouver les moyens d’arrêter la trajectoire de sa logique et de mettre fin à sa dynamique symbolique. Voici ,en quelques lignes,ces raisons:

1. « Nous vous haïssons, avant tout, parce que vous êtes des mécréants; vous rejetez l’unicité d’Allah – que vous en ayez conscience ou non. »

2. « Nous vous haïssons parce que vous êtes laïcs: les sociétés libérales autorisent précisément ce qu’Allah a interdit, tout en interdisant nombre de choses qu’il a permises: ce dont vous vous moquez, parce que vous séparez la religion et l’État, accordant ainsi l’autorité suprême sur vos caprices et vos désirs, via des législateurs que vous mettez au pouvoir par vos votes. »

3. « Nous vous faisons la guerre parce que vous ne croyez pas en Dieu.« 

4. « Nous vous haïssons en raison de vos crimes contre l’islam. Nous vous combattons afin de vous punir pour vos atteintes à notre religion.« 

5. « Vos drones et vos avions bombardent, tuent et mutilent notre peuple à travers le monde. Vos marionnettes dans les pays musulmans que vous vous êtes appropriés , oppressent, torturent et luttent contre ceux qui disent la vérité. »

6. « Nous vous haïssons parce que vous envahissez nos terres. Tant qu’il y aura une parcelle de territoire à reconquérir, le djihad sera une obligation personnelle pour tout musulman. »

A lire: État Islamique et les 6 raisons de sa haine contre l’Occident

Quand est-ce ces partisans d’une telle idéologie comprendront que leur logique(de guerre)peut être aussi appliquée contre eux?Veulent-ils que l’Occident leur montre la puissance de ce principe de réciprocité(tu m’attaques,je t’attaque!)S’estiment-ils plus forts que tous les peuples ou le reste du monde?Veulent-ils qu’il y ait sur terre,une seule et unique religion? Leur Islam est-il incapable de cohabiter avec le Christianisme?

Au contraire,ne devraient-ils pas être reconnaissants envers l’Occident qui accepte que les mosquées soient construites sur son territoire alors que les églises et les temples sont en train de disparaitre à grand feu,chez eux?Se battre contre l’Occident,n’est-il pas une manière d’être ingrats quand les Imams s’y installent aisément pendant que les missionnaires chrétiens ne cessent d’être massacrés dans les Provinces sous leur contrôle,et les églises brûlées?

Peut-être que,pour eux, promouvoir la haine est un acte religieux!C’est assurément une heureuse faute qui vaut à l’Occident la restauration de sa force dans la mesure où sa puissance est cet amour de l’autre et la défense de la liberté!

Quoique grande soit sa bonté de transformer les églises en mosquées,au nom de l’égalité et de la laïcité républicaine,l’Occident ne se rachète pas de cette haine.

By P.B

Ce pays africain le plus raciste au monde

L’Algérie serait le pays le plus raciste au monde. Elle arrive à la première place des résultats d’une enquête internationale menée par plusieurs organismes dont Open Borders for Refugees et Stop Dis Crime In Nations. Sur plus de 1248 personnes interrogées, plus de 75% d’individus ont avoué avoir des idées racistes voire même extrémistes.

Il est étonnant qu’un pays musulman n’ait accueilli aucun migrant (d’Irak ou de Syrie).La raison serait le« risque d’infiltration Africaine ».En ce sens, 91% des Algériens Arabes* réclament l’expulsion immédiate des noirs du pays (qui ne représentent même pas 100,000 personnes).De plus, 83% des individus interrogés aimeraient interdire le Christianisme et 61% voudraient bannir le judaïsme.

Dans cette période de la crise des migrants,plus de la moitié des Algériens sont contre l’accueil des réfugiés, non pas à cause de la menace djihadiste mais plutôt à cause de l’origine ethnique de ces migrants.Ainsi, 95% de nos amis algériens souhaiteraient interdire les visas aux immigrés Chinois!

Cet extrémisme va plus loin.Dans ce pays,même les accidents routiers sont racistes.Alors qu’il y a eu plus de 21,000 morts sur la route en 2015 et plus de 60,000 blessés, les personnes généralement percutées sont des noirs, des Européens ou des Asiatiques.Ne leur parlez pas de ces pratiques(homosexualité ou mariage homosexuel)qui sont contre les principes religieux de l’Islam!

Si l’étude en question semble être virulente, elle révèle une vérité saisissante: l’hospitalité hautement vantée dans le Coran et dans d’autres Livres Sacrés,attendra longtemps pour être appliquée.Quand l’Afrique elle-même n’est pas hospitalière,que peut—on reprocher à l’Europe qui veut expulser ces migrants africains?

A lire:Le pays le plus raciste au monde est africain

By B.P

Kigali:Icyongeleza kirahatirwa intebe abandi bagitera umugeri

Hano muri Kigali hamaze kuba nko mu mahanga.Umuntu utavuga Icyongereza ntaba ari umunyamujyi.Bigeze n’aho Ikinyarwanda,ururimi rwacu kavukire rusigaye rwitwa urw’injiji n’abanyacyaro.Noneho n’abarimu ngo bagomba rwose kwirinda kuvuga Ikinyarwanda!

Ahandi usanga baba bakomeye ku ndimi z’ibihugu byabo,bagashyiraho n’uburyo bwo kugira ngo zivugwe henshi birenze imipaka y’igihugu.Uko bagenda barutana mu gukomera,ni nako n’indimi zabo zitabirwa. Nuko abemeye ubwo buhake bushya bagata ikirezi bakiyambika izo ncurikirane.Ntihari n’abatangiye gusimbuza Igishinwa indimi z’Iburayi,cyangwa Icyongeleza kigaharira Igiswahiri?

Hano iwacu ho,nsigaye ntangazwa n’uko iyo utwaye umuzungu mwerekeza muri Pariki y’Ibirunga cyangwa y’Akagera,mukavugana mu Cyongereza, akubaza niba igihungu cyanyu cyarakolonejwe n’Abongeleza.Noneho mwavugana n’undi Igifaransa,na we ntatinde kukubaza niba mwarakolonejwe n’Abafaransa.

Biratangaje rero kubona igihugu kitwa ko kigenga gikomeza gushyira imbere izo ndimi z’abakoloni kandi tuzi neza aho batugejeje.Ese byaba biterwa no kwisuzugura, cyangwa ni bwa bukene bwatwaritse no mu mitwe(pauvreté mentale),ku buryo ikintu cya bene Rutuku ari cyo kiba gifite agaciro?

Mu gihe Icyongereza kiri hafi gukurwa mu ndimi shingiro zikoreshwa mu nama z’Uburayi kubera BREXIT,hano i Kigali ho barakomeza kukibariza intebe.Si mu biro bya Leta gusa kuko no kwa muganga abatize aya vuba aha, bisigaye biba ngombwa kwitwaza umwana wize  « nayini »  ngo ababyeyi bamenye amabwiriza y’ibanze y’ibyanditse aho  mu Bitaro.

Rwose ibyo bintu byo kuvuna abo ubwira ubazanaho indimi batumva neza,abayobozi bakuru bacu bari bamaze kubicikaho.None byimukiye mu nzego z’ibanze no muri za serivisi zigenewe abenegihugu.Mbere abantu bibwiraga ko ari intambara hagati y’Icyongereza n’Igifaransa!Ubu se koko iyi myambi yadutse ku Kinyarwanda,yo yaba itewe n’iki?Tuzayikizwa n’iki?Turatabaza.Aho bukera,n’uzajya guhatanira akazi cyangwa isoko,arajya agomba gusubiza iki kibazo: « Do you speak English? »

By Nkubiyaho Joas/Gasabo

Waba uzi impamvu Tanzaniya yaje imbere y’Urwanda mu bihugu birangwamo ituze?

Abaturanyi babereyeho gufashanya.Muri uko gufashanya,hari ibyo umwe yigira ku wundi,bitari rya shyari ribi ryo gukubita agatoki ku kandi ahubwo ibikorwa by’undi bigatera umuturanyi we ibakwe n’ishyaka maze bose bagasagamba mu ituze n’amahoro.

Nk’uko raporo ya Global Peace Index 2016 ibyerekana,ituze n’amahoro bigaragara mu gihugu cyubakiye ku nzego zikomeye(strong institutions)aho gushingira ku muntu ukomeye(powerfull man ou muscleman).

Aho ibyo bintu byombi bidatandukanye,hahora umwiryane wihishe kurusha ahari intambara zeruye.Urugero rufatika ngo ni ibihugu byo mu Burasirazuba bwo hagati na Afurika(Middle East and Africa).

Muri ibyo bihugu biri mu mahoro ya ntayo(negative peace),ingufu nyinshi zishyirwa cyane mu kugura intwaro(militarisation)kurusha kwita ku mibereho myiza n’ubwisanzure bw’abaturage(safaty and security).

Muri iyi nzira y’ituze n’amahoro,sinashatse kugereranya igihugu cyacu n’ibihugu birangwamo umutekano muke nk’Uburundi na Kongo(Repubulika iharanira Demokarasi ya Kongo,RDC)cyangwa Uganda idahagaze neza nyuma y’amatora.Nahisemo kwerekeza amaso hakurya y’Akagera,ndeba muri Tanzaniya.

Ntawakwirengagiza ko Tanzaniya ari kimwe mu bihugu bihana imbibi n’Urwanda ku burebure butari buto.Umwihariko wayo ni uwo gutuma amarembo y’Urwanda aba nyabagendwa,mu buhahirane n’andi mahanga.

Ikindi cyanteye kugereranya Urwanda na Tanzaniya, ni uko iriya raporo iherutse gusohoka ku cyegeranyo ku mahoro(Global Peace Index 2016),yagaragaje ikinyuranyo kirekire hagati y’aba baturanyi mu bihugu birangwamo ituze.Amahoro 2

Muri iyo raporo,Tanzaniya iri ku mwanya wa 58 naho Urwanda rukaza ku wa 128.Nyamara muri 2010,Urwanda rwari ruri ku mwanya wa 75,Tanzaniya iri ku wa 55.Icyo gihe Uganda yari ku mwanya wa 100 none iri ku wa 101.

Mu gushaka kumenya impamvu Tanzaniya yanikiye Urwanda bigeze hariya,dukwiye kureba niba muri ibi bintu 8 amahoro yubakiyeho,hatari bimwe byaguye hasi bigatera inzu kuva cyangwa guhengama:Amahoro

Turebye no mu karere Urwanda ruherereyemo(Sub-Saharan Africa),ibitari bike byaruhaye umwitangirizwa.Gusa nyine dushobora kwishimira ko ku rwego rw’isi turi imbere y’ibindi bikomeye nka Kenya(131)na Misiri(142)!Amahoro 1

Ariko se kuki Tanzaniya yaturushije,tukaba turwanira hafi ku mwanya umwe na Zimbabwe(127)?Ubwo tuhanyura ngo ibintu byacu biremereye bigere ku cyambu(Dar-es-Salam),aho si byiza kubareberaho kugira ngo tugere kuri izo ngero(indices) zuzuye z’ituze n’amahoro?

By P.B

Virus ya Zika ntiyaba ari intwaro y’amajyambere?

Inkeke zikomeje kwiyongera ku ngaruka n’impamvu za Virus ya Zika. Ubushakashatsi bwasohotse muri uku kwezi kwa kane bwagaragaje ko Zika idateye ubwoba gusa ahubwo ari n’ikibazo.

Ni ikibazo kuko itagiterwa no kuribwa n’umubu gusa.Ubu noneho igeze no kwandurira mu mubano w’ababana bakorana imibonano y’ibitsina bisa(homosexuels).Ibi byose bitera bamwe kwibaza impamvu nyayo y’iyi virus n’ako izakururira isi.

Intwaro gahinyuzabagabo

Muri Amerika,hari ibihugu bibiri byonyine Zika itateraga impungenge bitewe n’imiterere yabyo.Ibyo bihugu ni Chili na Canada.Nyamara vuba aha muri Chili higaragaje ibimenyetso by’umubu utera Zika.Na Canada na yo iryamiye amajanja.

Ku rundi ruhande,ibihugu Zika yiganjemo bihuriye ku kintu kimwe gikomeye ku rwego mpuzamahanga ariko gishingiye ku myemerere no ku mico.Icyo kintu ni gahunda zo kuboneza urubyaro no gukuramo inda (contraception et avortement)zishyigikiwe n’ibihugu by’ibinyamaboko(Grandes puissances).

Urugero rufatika ni igihugu cya Brezili.Ngo Itegeko Nshinga ry’iki gihugu ntiryemera gukuramo inda,uretse mu gihe cyo gukiza umwana cyangwa umubyeyi. Kubirengaho ni icyaha gihanwa n’amategeko.Ariko se hakurikijwe urwego Zika igezeho yibasira abaturage,byakomeza gutyo? Bazitwaza iki bahakana iyo nzira y’indi y’amajyambere?

Kuba gutsimbarara ku mico bishoboka, ni ho bamwe bahera batekereza ko hari hakenewe indi ntwaro nk’uburyo bwizwe neza bwo guhindura iyo mico n’imyemerere kuko ubundi buryo bworoshye(mesures douces)bwari bwarananiranye.

Muri iyo nzira yo guhindura  amategeko n’imigenzereze itari yoroshye,Zika irenze kuba gahinyuzabagabo gusa. Uretse n’ibyo,ishobora kuba n’intwaro y’iterambere ryizwe neza.Imijyi yarangwaga n’akajagari (bidonvilles)izikubita agashyi mu kongera isuku…

Intwaro y’irindi terambere

Biragaragara ko Zika atari indwara y’icyorezo gusa ahubwo ari n’intwaro y’iterambere yizwe neza.Icyo duheraho tuvuga ibyo ni uko mu mwaka wa 2013 Ubwongeleza bwakozeumubu OX513A  w’ingabo (génétiquement modifié) wagombaga kugabanya ubukana bw’imibu y’ingore itera Zika(par accouplements).Zika2

Uwo mubu w’umukorano wakwirakwijwe na Sosiyete Oxitec GM ikora imiti.Ngo wagombaga gutuma Zika igabanukaho 95% mu gace ka Itaberaba mu mujyi wa Juazeiro aho Zika yashinze ibirindiro, n’ahandi.

Ibyo bateganyaga rero si ko byagenze kuko yahinduye isura.Icyo bari bitezeho igisubizo cyabyaye ikindi kibazo.N’ubwo bimeze gutyo,iyo nzira(moustique génétiquement modifié) hari abakiyifitiye icyizere.N’akataraza kari inyuma.

By P.B

Rwanda: Koko se turi ku murongo w’inyuma mu baturage bishimye ku isi?

Iki cyumweru tariki ya 20 Werurwe,ni umunsi mpuzamahanga wahariwe ibyishimo n’umunezero(Journée internationale du bonheur).Kuri iyo ngingo, « World Hapiness report » igaragaza uko abaturage b’ibihugu bitandukanye bakurikirana mu kwishimira ubuzima n’imibereho mu bihugu byabo.

http://www.un.org/fr/events/happinessday/resources.shtml

Ibipimo 5 byagendeweho bishyira ibihugu byinshi bya Afurika ku myanya ya nyuma.Muri ibyo bipimo,harimo amafaranga umuturage yinjiza ku mwaka,ubwisanzure mu bitekerezo,imiterere ya ruswa,imyaka yo kubaho,uko abanyantege nke bafashwa(social support).

Uretse Uburundi buheruka abandi,ibindi bihugu bihoramo intambara biri ku myanya itari mibi cyane.Nka Somaliya iri ku wa 76 n’amanota 5.440.Naho Somaliland région ni iya 97 n’amanota 5.057,Sudani y’Epfo ni iya 143 n’amanota 3.832.

N’ubwo Urwanda rutabaye urwa nyuma,rubarirwa mu myanya y’inyuma.Ku bihugu 157 byakorewemo isuzuma, rwaje ku wa 152 n’amanota 3.515.Byaba biterwa niki?Ese hari icyakorwa kugira ngo Abanyarwanda bakuremo iriya échec?

Ab’imena bazavuga ko ntakizananirana kuko tumenyereye gushinyiriza no kwikomeza.Nyamara ibyakorwa si ibyo kuvugisha iryinyo rimwe. Nko mu bihugu 5 bya mbere,ari byo Danemarike,Ubusuwisi,Isilande ,Noruveje na Finilande, umuturage abarirwa ko yinjije nibura 20 000UsD(15 000 000frw)ku mwaka, mu gihe Umunyarwanda atarageza no kuri 1500 UsD (1000 000frw,keretse iyaba yinjizaga cyangwa yahembwaga nibura 75000frw ku kwezi!).

Nanone kandi muri ibyo bihugu,abanyantege nke n’abafite ibibazo by’ubukene bagenerwa amafaranga atuma baramuka(assistances sociales),n’abari mu bushomeri bakitabwaho ngo babashe kwigurira ibintu by’ibanze
(aides et indemnités de chômage).Tutavuze no ku bindi,biragaragara ko urugendo rukiri rurerure.

Birashoboka ko hari ibindi bipimo byari gufatirwaho tukaba mu b’imbere. Tutirengagije uko kuri kw’ibyagaragajwe (byadushyize ku mwanya udashimishije) tuzagera kuri ubwo burenganzira bwo kubaho mu munezero ryari?Ibyishimo

By P.B

Biravugwa ko: Mwarimu azongererwa umushahara

Kuva amashuri yatangira kuri uyu wa kabiri tariki 2 Gashyantare,hari ijambo ritabura mu biganiro byacu mu karuhuko:umushahara wa mwarimu.Bamwe bati « Umushahara w’umupolisi wikubye kabiri bidasabye igihe.Ibi ni ibintu byiza cyane. » Ahubwo se ni ukubera iki bidakorwa ku bakozi bose?

Nkatwe abarimu twahawe imyaka 5(2012-2017) kugira ngo umushahara ube wiyongereyeho 50%.Ni nk’aho buri mwaka hazajya hagwaho agatonyanga kangana na 10%.Ese ibi bijyanye n’ibiciro ku isoko n’ubwo gushyirwa mu bikorwa na byo ari ibindi?

Reka twishyire mu mwanya w’abandi nanone twibaze:harya ubundi,hari impamvu yatuma abarimu bongererwa umushahara ku buryo bwihuse?Hari uwabagereranya n’abapolisi bafasha Leta kurwanya ruswa ndetse bakerekana ku mugaragaro abagerageje kuyibaha?Ni ikihe gikorwa abarimu bakerekana ngo Leta igihereho ibongerera kandi nta mafaranga binjiza?

Hari ibisubizo 2 byoroshye.Icya mbere ni icyubahiro cy’uko mwarimu yigishize ba Minisitiri,ba Coloneli,ba Senateri,n’abandi ubu bakaba bamusumbya intugu.Kuri iyi ngingo,mwarimu ni Rudasumbwa!Icya kabiri ni uko umupolisi adatabawe yasuzugurika,ahantu hose hakaba akajagari.Ikibuze ni ukubishyira ku munzani ngo buri wese ahabwe ikimukwiye kandi kimubereye(équité).

Twibuke ko mbere ya kiriya gikorwa cyagiriwe abapolisi(n’ubwo abo hasi na bo bagihabwa urusenda:70000frw/mois!),Minisitiri w’Uburezi yari yatangaje ko mwarimu bazamufasha kuzamura imibereho ye mu buryo butari amafaranga y’ako kanya.

Bitewe n’uko mwarimu na we amafaranga ayakeneye kandi akaba atamugwa nabi,hari abemeza ko mu minsi iri imbere ari abarimu Prezida Kagame azakurikizaho azamura mu mishahara. Ntibarakurayo amaso. Bategereje ukwezi kwa 6.Ngo ni yo mpamvu badacika intege.Wabona inzozi bazikabije,abatangizi bagahabwa 70000frw(100$)!Keretse niba tutagira abadusabira ngo Inama ya Guverinoma ibyemeze.

By Sekanyana Gaby, Gisagara

Bwaki n’ubukene ku meza y’iminsi mikuru

Birababaje

Birababaje kandi biratangaje kubona ahantu hafi ya hose barebera Afurika mu ndorerwamo ya bwaki n’ubukene. Mu bihugu byinshi, uhasanga abana n’abantu bakuru banitse amagufwa, amaguru yarabyimbye, amatama yaratukuye n’imisatsi yaracuramye.

Abasabiriza

Mu bihe by’iminsi mikuru isoza umwaka, abasabiriza(n’ubwo ntaho bataba)ku mihanda no mu masoko baba bangana igitero. Hari n’ababigize umwuga, utabahaye bakamuvumira ku gahera. Kwirengagiza ko biriho ukagaragaza gusa abana n’abantu b’uruhanga rukenkemuye, ni ugutwika inzu ugahisha imyotsi.

Aho ikibazo kiri

Henshi bakunze kuvuga ngo kurwaza bwaki ni ikibazo cy’imyumvire. Ariko hari n’abadashaka kumva impamvu y’icyo kibazo. Kandi koko biragoye kumva ko urugo rw’abantu batanu cyangwa barenze, n’ubwo rukeneye inyama, rwafata isake igurwa 6000frw rukayibaga aho kuyigurisha ngo ruguremo ibishyimbo, ibijumba, imboga n’akunyu.

Biragoye kumva ko umuntu ufite inkoko itera amagi 6 mu cyumweru yahitamo guteka ayo magi aho kuyagurisha ngo aguremo ibyahaza abo mu rugo. Ikibazo ni ukumenya niba guhaga ari ukuzuza inda cyangwa gufata indyo yuzuye.

Kuri iyi ngingo, bwaki si ikibazo cy’ubukene ni ikibazo cy’indyo ituzuye. Hari n’abifite barwaza bwaki kubera akazi cyangwa Manyinya. Ugasanga abana babo barerwa n’abayaya bahembwa intica ntikize maze na bo iby’abana bakabyitikurira. Nuko bwaki igatongora.

Ubukene 0

Gusa rero hari n’ingo zicira isazi mu jisho, rwakingwa ntirukinguke. Aha ni ho bwaki ishobora kuba ikibazo cy’ubukene. Inzira zo kubuvamo ntizisobanuka neza. Abazi gukina abandi ku mubyimba bakumva izo nzira ari umuharuro. Hari n’aho no kwigondera NYAKATSI biba bitoroshye. Kandi burya ngo « Inzu ni icyo uyiririyemo. »

Umuharuro w’imibare

Abemeza ko inzira zo kuva mu bukene ari umuharuro bagendera ku mibare y’abavuye mu bukene ariko sinzi niba bababazwa n’abakiburimo.Reka tugendere ku mibare turebe niba uwo muharuro uhuza u Rwanda n’ibihugu birukikije ari umuhanda nyabagendwa.

Nk’uko Banki y’Isi(Banque mondiale,2014) ibyerekana,mu Burundi,abantu 66,9% bari munsi y’umurongo w’ubukene kandi buri muturage abarirwa ko yinjiza 270$US;mu Rwanda ni 44,9% aho buri muturage yinjiza 700$;muri Uganda ni 19,5% kandi umuturage yinjiza 670$;muri Tanzaniya ni 28,2% nyamara umuturage akinjiza 920$;muri Kenya ni 45,9% mu gihe umuturage yinjiza 1290$. Kuki inzira z’uyu muhanda zitangana?

Abantu si imibare

Ikintu gisumba ibindi muri ibi byose ni uko abantu atari imibare. Ariko iyi mibare igaragaza ikibazo gikomeye. Umuntu utinjiza amafaranga 1500 ku munsi afatika(2$/jour)abereyeho kubara iminsi(survie), ariko ntiyayiteganyiriza. Kuvana uwo mubare mu bukene bikwiye gushakirwa uburyo buramba kandi bwubashye umugenerwabikorwa.

Ubukene i Burundi

Ubwo buryo bwatuma bariya bantu bafashwa nk’umuryango (allocations familiales)bityo uwo muryango ukagira ubushobozi bwo kwigurira icyo ukeneye(pouvoir d’achat), nta kugenerwa ku mashyi, no kugira uruhare mu iterambere(capacité de consommation).

Igikomeza ibintu  ni uko bamwe bazitwaza ya mvugo yateye ngo « Mubyare abo mushoboye kurera ». Nyamara iriya mibare yerekana abantu bariho, si abazavuka. Ni nko kuvuga ngo nibashaka bapfe. Ibyo aribyo byose bagomba kubaho kandi neza. Byagerwaho gute?

Ubukire nibusaranganywe

Umusamaritani

Biragaragara ko abo bakene bo muri ibi bihugu byacu batakwicara ku meza amwe. Umukene wo muri Kenya yatunga Abanyarwanda 2 cyangwa Abarundi 5. Nko mu Rwanda, 55% ni bo bishoboye ku buryo bafasha bariya 45% basa n’abasigaye ku nzira cg bayiguyeho. Abafite uburyo bagize umubare ushobora kugenza nk’Umusamaritani mwiza(Luc 10,33-36)). Si umuco ukwiriye abazungu gusa.

Nk’uko n’abandi baherwe bishimira gushora imari yabo mu bihugu bikennye(batabitewe no gukunda abakene), abo bakire nibegereze ibiceri ababikeneye. N’abashaka gukora ibikorwa by’urukundo (charity), muri urwo rwego rwo kurwanya ubukene, Leta iborohereze imisoro nk’uko Amerika ibigenzereza ba Bill Gates…

Nanone kandi tuzi neza ko « Umwera uturutse ibukuru bucya wakwiriye hose ». Ibi bizihuta umunsi Intumwa za Rubanda zizatangaza ngo « Twiyemeje gusangira na rubanda rukennye mu gihe cy’amezi atandatu:1/2 cy’umushahara wacu turakibahariye ».

Muri iyi minsi mikuru, ni nde utashimishwa no kumva mu ijambo ryo kwifuriza Abanyarwanda umwaka mushya muhire, Perezida atangaza ko we n’abaminisitiri(buri wese ku rugero ahisemo)biyemeje kugabanya umushahara wabo kugira ngo na mwarimu yongere agasenda atereka ku meza?

Bigenze gutyo, abakene na bene Bwaki bakegerana ibyishimo ameza y’iminsi mikuru, n’imvura y’umugisha ikamanukira kuri abo bagiraneza. Nguko uko mu gihugu cyose, ba Nsekambabaye bazaba bake.

By P.Protogène BUTERA

Irondo na Mitiweli birarikora!

Umuturage wo mu Kagari ka Nyarubungo mu Murenge wa Ngarama ho mu Karere ka Gatsibo yishwe n’abayobozi b’umudugudu bumuziza kudatunga mitiweri no gusiba irondo.

Irondo

Mu ngo nyinshi,inzara iranuma. Abana baricira isazi mu jisho. Abacungiye ku buhinzi bari mu gihe cya Gashogoro. N’abacuruzi bategereje ko hari igihinduka mu minsi mikuru ya Noheli.

Hagati aho Bene Ngango baba batemberana na Gatarina na Masotera. Mu ijoro bagasimburana n’abanyerondo. None ngo ubu irondo rirabica bigacika. Umuntu akarara iryo joro yanaburaye. Nyamara hari abashinzwe umutekano, bamwe baba bademba mu mamodoka.

Ibyo ntibikuraho gutanga amafaranga y’irondo. Aya Mitiweli yo akaza ari Karundura. Kurijyaho no kuyatanga yose, ni uguhitamo gupfa cyangwa gukira. Aha ho, abakene nta mahitamo bafite. I mirasire.com iratwereka uko abayobozi babigenza.

Ibi byo birarenze

Umuturage wo mu Kagari ka Nyarubungo mu Murenge wa Ngarama ho mu Karere ka Gatsibo yishwe n’abayobozi b’umudugudu bumuziza kudatunga mitiweri no gusiba irondo.

Gisagara Bernard wari mu kigero cy’imyaka 40 ngo yafatanywe na mugenzi we ku mabwiriza yatanzwe n’umuyobozi w’Akagali ka Nyarubungo, Bizumuremyi Gaspard.

Musengamana Leodomiri wafatanywe na Nyakwigendera, yabwiye Izuba Rirashe dukesha iyi nkuru, ko abaje kubafata bazanye urwandiko rw’umuyobozi w’Akagali.

Aba ngo ni uzwi ku izina rya Mahungu na Musabirema bashinzwe umutekano mu mudugudu, bazwi ku izina ry’Abapolisingi.
Musengimana yakomeje avuga ko basobanuriye abaje kubafata ko nta mafaranga ya mituweri bafite aho ngo nyakwigendera yabwiye Gitifu ko ategereje ko imyaka yera.

Umuyobozi w’Akagali ngo yabwiye abashinzwe umutekano mu midugudu ko batwara aba bagabo kuri polisi.
Bageze mu nzira, ngo uyu mugabo yakomeje kubinginga ababwira ko bamureka akajya kuyashaka, ariko bakamukubita bamusaba ko yihuta.
Ngo ubwo yahindukiraga abasaba imbabazi, umwe yahise amukubita inkoni agiye kugwa hasi undi amukubita igipfunsi n’umugeri ahita yikubita hasi .

Nyakwigendera akigwa hasi ngo yahise yiyanduza (kwinera) ariko ngo aba bakomeza kuvuga ko ari ibyo yigira.
Leodomiri avuga ko aba bagabo bahamagaye Gitifu bamubwira ko nyakwigendera yanze kugenda kandi yinereye, Gitifu ababwira ko agiye kwiyizira azanye amapingu.

Umurambo wa Nyakwigendera wahise ujyanwa mu Bitaro bya Ngarama mu gihe abakekwaho kumwica bagerageje guhunga ariko baza gufatwa.
Abavandimwe ba nyakwigendera bavuga ko batunguwe no kubona umuntu azira kuba ataratanze mitiweri kandi na byo byaturukaga ku bukene yari afite.

Urupfu rw’akamama

Nyakwigendera Gisagara Bernard ngo asize abana umunani .
Niyibizi J Claude, Umunyamabanga Nshingwabikorwa w’Umurenge wa Ngarama yemereye iki kinyamakuru inkuru y’uru rupfu.
Avuga ko ibi ari ibyago bitunguranye aho abakubise uyu muturage bishoboka ko batari bagambiriye kumwica, gusa ubuyobozi bukaba bubabajwe cyane no kubura umuturage bwari bushinzwe kuyobora.
Yavuze ko abakekwaho kubikora bafashwe na polisi mu gihe Gitifu w’Akagali kugeza ubu batazi aho aherereye.

Niyibizi J Claude yongeraho ko bakimenya inkuru ya biriya byago, ubuyobozi bwihanganishije umuryango wa Nyakwigendera.
Yakomeje avuga ko nyuma yo gufasha umuryango wabuze umuvandimwe gushyingura uwabo, ubu ubuyobozi bugiye kubaba hafi no mu bibazo by’ubukene bafite.
Twibaze:Bariya bana bazaba abande?Ko bari basanzwe bikeneye, bazabaho bate?Ni byiza kubafasha gushyingura uwabo!Indishyi z’akababaro(réparations financières et morales)zizabagenerwa gute kandi ryari? Uburenganzira bwo kubaho no kurindwa ihohoterwa ni ndakumirwa.

P.B
Yisome hano: Gatsibo:umuturage yishwe n’ubuyobozi
Inkuru bisa:Meya arabisobanura