Les bienfaits du curcuma pour notre santé

Il est connu comme épice parmi tant d’autres.Pourtant,outre sa capacité à colorer d’un magnifique jaune doré les plats d’ici et d’ailleurs, le curcuma(turmeric) a de nombreux atouts et bienfaits pour notre santé.

Ce composant principal du curry est extrêmement antioxydant,anti-cancer(inhibition des tumeurs),anti-inflammatoire.Son activité est comparable à celle des vitamines C et E et les études ont montré son rôle essentiel dans la lutte contre les maladies neurodégénératives.

Pour les chercheurs chinois et indiens,l’extrait de curcuma augmente la sécrétion d’acides biliaires de plus de 100 % ainsi que la solubilité des sels biliaires. En stimulant les fonctions hépatiques et en accélérant la contraction de la vésicule biliaire, permettant une meilleure évacuation de la bile dans l’intestin, il nous aide à mieux digérer.

 

Le curcuma protégerait également l’estomac : des chercheurs thaïlandais ont observé une régression complète des ulcères duodénaux et gastriques chez 75 % des sujets à qui on avait donné 3 g de curcuma par jour, répartis en 5 prises durant 4 à 12 semaines. Ils ont émis l’hypothèse que cette propriété anti-ulcéreuse peut être due à l’activité antihistaminique et antibactérienne du curcuma, une bactérie étant souvent à l’origine des ulcères.

Stimulant digestif,il soutient ainsi les foies paresseux en apportant un véritable confort gastrique et intestinal.Est-il question de la simple phytothérapie?Essayez 1 cuillère par jour ou 3 bols en raison de 2 cuillerées à café,et vous verrez.

By P.B

Ouganda:La ministre de la Santé se fait passer pour une patiente en burka

Ouganda et santéLa corruption est devenue endémique dans les centres hospitaliers de Kampala.Sarah Opendi, ministre ougandaise de la Santé, était dépassée par les plaintes.C’est pour cela qu’elle s’est prêtée au jeu de l’immersion pour se rendre compte de cette situation dans les hôpitaux publics du pays.

Vêtue d’une burka, elle s’est rendue en boda-boda (moto taxi) vendredi 15 septembre à l’hôpital de Naguru, dans la capitale Kampala.Selon Independent, la Ministre voulait passer sans être reconnue. « J’avais reçu de nombreuses plaintes sur le personnel de l’hôpital qui extorque de l’argent aux patients », a t-elle raconté,ce samedi 16 septembre.

Ministre Sarah Opendi en boda boda vers l’hôpital visé par la corruption

Se faisant ainsi passer pour une patiente ordinaire, un médecin lui a réclamé 150 000 shillings (35 euros) pour des examens de laboratoire « qui sont censés être gratuits ». Plus encore,une infirmière de la réception lui a exigé un dessous-de-table de 5 000 shillings (1 euro) pour un test de glycémie.

La patiente-ministre a tout payé et a ensuite appelé la police qui a arrêté les deux travailleurs.Cette action a été saluée par beaucoup comme signe de limitation de bureaucratie du gouvernement ougandais mais aussi de nécessité d’augmenter les fonds publics alloués au secteur de la santé.

Dans ce pays où le salaire moyen est estimé à 200 000 shillings,les travailleurs médicaux qui gagnent environ 300 000 shillings [70 euros] par mois sont-ils convenablement rémunérés?. Mal payés, ne seraient-ils pas tentés de recourir à ces pots-de-vin pour arrondir leurs fins de mois?Peut-être que cette visite hors-normes permettra de résoudre le problème de fond:les salaires de misère.

By B.P

Étonnante découverte de la première Sage-femme

Pour enseigner les bonnes pratiques,elle a eu une idée originale:confectionner des mannequins qui permettent aux élèves(sages-femmes)de se former aux bons gestes conformément à l’anatomie féminine.

Si les accouchements peuvent aujourd’hui se dérouler dans une ambiance détendue, c’est parce que le personnel possède un savoir-faire médical.C’est un savoir-faire dont les bases ont été jetées il y a environ 300 ans,en France.

À l’époque, une femme enceinte sur dix perdait la vie au moment de la donner. Pour remédier à cette hécatombe qui conduisait au dépeuplement du pays, les ministres de Louis XV(1759) font appel à une sage-femme : Angélique Marguerite du Coudray(1712-1794).

Formation à l’accouchement

À 47 ans, madame du Coudray entreprend un long voyage de 25 ans à travers toute la France, au cours duquel elle va enseigner l’art des accouchements. Car dans les campagnes, depuis le Moyen-Âge, les accoucheuses au chevet des femmes n’ont aucune formation. Ce sont les matrones.

Malgré la pudeur de l’époque qui impose à la femme enceinte de garder ses vêtements, la matrone a tout de même acquis un savoir-faire empirique. Mais lorsque les choses tournent mal et que l’enfant ne sort pas, la matrone n’a d’autre recours que de s’en remettre à Dieu et sacrifier l’enfant pour sauver la mère.

Madame du Coudray veut rompre avec ces traditions en formant des sages-femmes. Pour enseigner les bonnes pratiques, elle a une idée originale : elle confectionne des mannequins. L’objectif était d’aider les élèves à manipuler les mannequins qui reproduisaient parfaitement l’anatomie féminine pour se former aux bons gestes.

Grâce à ces mannequins plus vrais que nature, et comme machine de démonstration, 10.000 sages-femmes vont être formées aux techniques d’accouchement pour remplacer les matrones accoucheuses.

Il est clair que,même actuellement,si les politiques y mettaient de la volonté et des moyens, les femmes, dans certains pays, cesseraient de mourir nombreuses pendant les accouchements.Peut-être qu’il y a des initiatives qui dorment dans les placards, faute de soutiens.

Sources: Allodocteurs.fr
By P.B

Livre « Face au monde des Sans »

Les "Sans" à qui ce mot colle à l'existence comme une seconde peau sont-ils toujours des hommes et des femmes?A nos yeux,à leurs yeux?...Oui,il est là,cet autre,ce "Sans",et souvent pour longtemps.Il n'est pas de passage.Il vit,désire,espère,attend...Homme sans papiers,sans logement,sans emploi...saura-t-il par où sortir?

€10,00

 

Mama yambwiye data umbyara,we aranyihakana.

Yabivuganaga amarira menshi.Uyu mwana ukiri mu mashuri abanza ateye agahinda.Ariko ikibazo cye kiragoye.Ngo mu rugo iwabo ni abana bane badasangiye se n’umwe.Nyina ubabyara ababwira ko buri wese afite se ugomba kumwitaho.Bakiri bato,nta kibazo bagiraga.

Ngaho rero ya mvugo nibe ingiro ngo « Fata umwana wese nk’uwawe! »

Aho batangiye gukurira,ibintu byarahindutse.Bamwe basa n’ababeshejweho n’abandi.Ibi bikabatera ipfunwe.Ubwo twaganiraga,ntiyaduhishe agahinda kamuri ku mutima,bigaragara ko kadashobora gutuma yiga neza.

Kubona ibikoresho byo gusubira ku ishuri byabaye intambara.Umwana ubwe yarivugiraga ngo « Mama yambwiye data umbyara,we aranyihakana! »Ubwo nyine uwo umubyara ni we wagombaga kumuha ibikoresho!Aribaza aho uwo mukino hagati y’abafite inshingano zo kumutabara uzarangirira bikamuyobera.

Natwe nk’abayobozi n’abarezi,tugeraho tukabura icyo twabikoraho.None se koko,icyemeza ko ibyo nyina yamubwiye ari ukuri ni iki?Uwo avuga ko ari se, we akaba amuhakana,twamumuhambiriraho?Ni nde ufite ubushobozi bwo gukemura iki kibazo?

Ibisubizo biranyuranye

Bitewe n’aho buri wese ahagaze,ibisubizo kuri iki kibazo biranyuranye.Bamwe ngo ni ukwiyambaza inkiko.Abandi ngo Polisi ibishatse byacika burundu!Abandi ngo ni uguhana bene abo bagore kuko uko babyara gutyo ari na ko basenya ingo z’abandi bagore bagenzi babo.Aha!

Kera byavugwaga ko umwana ari nk’undi!

Hagati aho se,uburenganzira bw’umwana bwo kumenya ababyeyi be(droit à la paternité)no kugira ubuzima bwiza(droit à la santé)kimwe n’uburere bunogeye(droit à la bonne éducation)bizabazwa nde?Ahangaha ni ho Leta igomba gushingira igiti aba bana no gushyiraho ingamba(stratégies)zizatuma bagira ejo heza.

Inzira y’ishuri

Mu ntangiriro z’iki gihembwe,abana batari bake bafite ibibazo nk’ibi.Hari abagisiragira muri iyi nzira y’ishuri.Nsigaye nibaza umutwaro tubongerera uko ungana iyo tubasubije mu rugo ngo bajye kuzana ibikoresho cyangwa amafranga y’agahimbazamusyi ka mwarimu.

Abo badafite iwabo hazwi, ni gute batazajya gushakira ahandi,bikarangira babaye aka wa mugani ngo « Inkondo icika ku mukuzo? » Abazi guseka bo bazaboneraho ngo nta kundi nyine, ni « uwanyina! »

By Gakuba Willy/Nyamasheke

Yavukanye amaguru 4 ariko ni umuntu muzima!

Dominique ni umwana w’umukobwa w’amezi 10.Yavukanye amaguru ane n’intirigongo(colonnes vertébrales)ebyeri. Icyari giteye agahinda ni uko amaguru abiri yari ayahetse mu mugongo.Ababyeyi be bakomoka mu gihugu cya Cote d’Ivoire bibazaga uko azabana n’ubwo busembwa ubuzima bwe bwose.

Ngo icyabiteye si ikindi ;ni undi mwana w’impanga utarashoboye gukura.Iyo bigenze gutyo,ibice bitakuze byiyomeka ku by’undi muzima(jumeau parasite).N’ubwo bidakunze kuboneka kenshi,ngo bibaho ku rugero rwa 1/500 000.

Bitangirira mu isama(gestation)ubwo amagi-mwana yombi(deux foetus)yivanga ku buryo budasobanutse.Ibyo bitumwa umwe muri abo bana adakura cyangwa umwe akabangamira imikurire y’undi.Nguko uko byagendekeye Dominique.

Amahirwe yo gukomeza kubaho ayakesha abaganga bagize urugaga rwa Advocate Children Hospital bo muri Leta Zunze Ubumwe za Amerika(Illinois).Abo baganga b’inzobere bagera kuri 40 bamumaranye amasaha 6 ngo bamufashe gusubirana ubuzima.

A lire:Une petite fille de quatre jambes et deux colonnes

Uko gukira kwabaye igisubizo kuri bose.Ababyeyi bariruhukije, basubiza agatima mu nda.Abaganga na bo bishimiye icyo gikorwa kidasanzwe.Domnique na we ategereje kubaho nk’abandi bana.

By P.B

« Cheer Mommy »,santé au-delà des âges!

«Cheer Mommy» est un escadron de 30 pom-pom girls basé à Samcheok, en Corée du Sud. La moyenne d’âge est de 75 ans.

Sur la côte orientale sud-coréenne, les membres du groupe de pom-pom girls du troisième âge «Cheer Mommy» s’entraînent au son de la K-pop pour garder la bonne santé.

Des pom-pom girls aux cheveux d’argent, toutes de rouge et blanc vêtues, sautillent en agitant des pompons. Essoufflées et en sueur, elles font fi de leurs maux de dos ou de leurs problèmes d’arthrose pour entretenir santé et jeunesse.

A ses débuts, Cheer Mommy était cantonné à Samcheok. Mais aujourd’hui, les danseuses aux cheveux gris participent aux quatre coins du pays à des tournois nationaux, face à des adversaires bien plus jeunes.
A lire:Jeunesse du troisième âge

Moins jeunes, il leur faut deux fois plus de temps pour mémoriser les chorégraphies, mais l’entraîneuse Yoon Bok-Ja se félicite : «elles sont lentes comme des tortues, mais elles n’abandonnent pas avant d’avoir atteint la perfection».

Elles expliquent pourquoi:«Parce que je viens ici, je n’ai besoin d’aucun médicament», assure Oh Geum-Nyu, une Sud-Coréenne de 82 ans en plein milieu de sa séance d’entraînement. «Bien que je vieillisse à l’extérieur, cela me permet de rester jeune dans mon cœur».

Un bon exemple à suivre si l’on veut garder sa santé en bon état jusqu’à la fin de ses jours.

By P.B

Why Typhoid in Africa is no vaccine

Typhoid, one of the classic infectious diseases afflicting humanity, is still a relatively common illness in many lower-income and middle-income countries (LMIC).1 The disease is associated with chronic fever that, if not treated, can lead to complications such as intestinal perforation or neurological problems.2

The diagnosis of typhoid is complicated because clinical presentation can be non-specific and can resemble a number of other diseases, such as malaria, typhus, and various viral infections. The current typhoid diagnostic kits are relatively unreliable, and microbial culture from blood or other bodily secretions of the main bacterial aetiological agents Salmonella enterica serotype Typhi and S enterica serotype Paratyphi A remains the gold standard.3typhoid

Microbial culture requires the availability of adequate laboratory facilities, including blood and microbial culture equipment, and appropriate bacteriological expertise. Unfortunately, these are not always present in LMIC settings and the incidence of typhoid in many regions, particularly Africa, remains relatively undefined.

Nevertheless, more than 20 million cases of typhoid have been estimated globally, most of which are caused by S Typhi, with between 200 000 and 600 000 deaths.However, the estimates are compromised by limited epidemiological information and restricted geographical coverage, as well as the problems with diagnosis.

Interest in typhoid has increased in recent years, driven by a number of factors. Multidrug resistance has been increasingly reported as a characteristic of S Typhi isolated in the past decade and from different parts of the globe.

<

p class= » »>See: Typhoid in Africa and vaccine deployment

Although there is historical evidence that typhoid has been established in south and southeast Asia for decades, there have been increasing reports of typhoid in different African countries, potentially associated with multidrug resistance.

By P.B

Ababyeyi bararirimbye, umwana mu nda akoma mu mashyi

Cyari igihe cyo kwisuzumisha ku babyeyi(échographie).Inda yari iy’ibyumweru 14 gusa.Umugore n’umugabo we bari bajyanye.Kugira ngo muganga abafashe kubona neza imiterere y’umwana wabo,yabasabye kuririmbira hamwe indirimbo nziza bakunda kandi bazi neza.

Uko baririmbaga ni ko n’amashusho yaberekaga ibitangaza:umwana yisimbizaga mu nda akoma no mu mashyi.Umugore yabanje kugira ngo ari kurota,maze muganga asubizamo incuro eshatu kugira ngo abamare amatsiko.

A lire:Un bébé applaudit dans le ventre de sa mère

Muganga yababwiye ko ibisanzwe ari uko Continuer à lire … « Ababyeyi bararirimbye, umwana mu nda akoma mu mashyi »

Ufashwe na Kanseri wese aba yiteze urupfu?

Kuri iyi tariki ya 4 Gashyantare,isi yose yizihiza « Umunsi mpuzamahanga wo kurwanya Kanseri »(Journée mondiale contre le cancer).Ni mu gihe, kuko abantu barenga miliyoni 8,2 ngo bahitanwa n’iyo ndwara buri mwaka.

Nk’uko tubikesha Ishami ry’Umuryango w’Abibumbye ryita ku Buzima(OMS),impfu ziterwa na Kanseri ziruta kure iz’intamabara n’ibindi byorezo kuko mu myaka 10(2005-2015)miliyoni 84 z’abagabo n’abagore bamaze kuahsiga ubuzima.

Ni yo mpamvu iri shami ryihaye intego ko mu myaka ibiri(2016-2018)abantu barushaho gushyira hamwe mu kuyirwana.Iyo ntego igira iti: »Turabishoboye,ndabishoboye »(Nous pouvons,je peux).

Kanseri ni nk’urupfu!

Abenshi bazi ko uwafashwe na Kanseri aba ategereje urupfu,nta kindi.Aka wa mugani ngo « Ntawe urusimbuka rwamubonye »!Ni nk’aho ruba rwatangiye kumubungamo.Ariko se ufashwe na Kanseri wese aba yiteze urupfu koko?

A lire: Les idées reçues sur le cancer

N’ubwo abayitahuye bashobora kuyirwanya no kumukiza urwo rupfu,na muganga ntiyapfa kubwira umuryango ko umurwayi wabo azakira.Ishobora kuzimira gato ikongera ikagaruka(récidive)niba icyayiteye kidakuweho.Aha ni ho imbaraga z’iyi ntego ziri: « Turabishoboye,ndabishoboye »!

Ubushobozi buke

Mu bihugu byateye imbere,hari uburyo bwinshi bwo gukurikirana indwara ya Kanseri,kuyirinda ,kuyirwanya no kuyikumira(lutter,détecter,éviter).Kanseri z’abagore na kanseri z’abagabo zose zitabwaho kimwe.

Mu bihugu bifite ubushobozi buke kubera ubukene,abagore ni bo baza imbere mu kugaragaraho Kanseri(amabere na nyababyeyi).Abagore kandi bihariye 55%by’abarwayi bose ihitana ku mu gabane wa Afurika.

A lire: Le cancer en Afrique

Imibereho idahagije

Kubera imibereho idahagije,n’abana bafatwa na za Kanseri zinyuranye:amaso,amagufwa,amaraso…Ubuke bwabaganga b’inzobere butuma zibahuhura,bagakenyuka.

Ngo muri Afurika, cyane cyane mu giturage no mu bice by’imisozi,hari na Kanseri y’ibirenge(cancer des pieds ou de la plante du pied)iterwa no kutambara inkweto.Hakiyongeraho na Kanseri z’uruhu.melanome

Kuri iyi ndwara,imibereho mibi cyangwa idahagije ituma abashobora kuyirokoka(taux de rémission)baba hagati ya 10 na 25% mu gihe mu bihugu byifite bagera kuri 55 na 60%.None se abadafite ubushobozi kubera imibereho mike, bazahera he bavuga ngo « Turabishoboye »?

By P.B

Kwikebesha byabagejeje mu nkiko

N’ubwo mu bihugu bimwa na bimwe,kwikebesha bishobora kujyana na gahunda zo kwirinda Sida,ntibitangaje ko hari abo byageza mu nkiko.

Ku isi yose,30% by’abagabo baba barakebwe(circoncis).Abenshi babikorerwa bakiri bato bitewe n’imigenzo y’idini ry’ababyeyi(Juifs et Musulmans).Abandi bo babihitamo cyangwa bakabiterwa n’impamvu zinyuranye.

Nta muganga wavura ikitari indwara

N’ubwo izo mpamvu zishobora kumvikana,rimwe na rimwe bigashyirwa no muri gahunda za Leta,urukiko rwo mu Budage ruherutse guca urubanza rw’abakebwe bikabaviramo kuvirirana(saignement)bikabije.
A lire:Un tribunal allemand jugeait illégale la circoncision

Urwo rukiko rwibukije ko muganga adashobora kuvura ikitari indwara cyangwa ngo akebe igice cy’umubiri w’umuntu kikiri kizima kandi gikora neza(tissus sains et fonctionnels).Ibi bishoboka gusa mu gihe ari mu rwego rwo gutabara ikindi gice cy’umubiri kandi mu nyungu nyazo z’umurwayi(intérêt du patient).

Uburengazira ku mubiri utagabanyije

Ikindi urwo rubanza rwerekanye ni uko nta muntu ushobora kuvutswa, ku maherere, uburenganzira bwo kugira umubiri utagabanyije(droit à l’intégrité physique).Ibi bishimangirwa n’uko buri gice cy’umubiri,n’ubwo cyaba gito bwose,gifite umumaro wacyo.

Uwo mumaro ni wo abashinzwe ubuzima bagomba kubungabunga.Uwakebwe burya ngo aba yambuwe uwo mumaro bidasubirwaho.Hari ababigereranya no gukurwa iryinyo ry’ikijigo ariko bakavuga ko ari ntacyo bitwaye kuko ibihanga risiga bitagaragara!

Kwikebesha ku bantu bakuru

Birazwi neza ko kwikebesha ku bantu bakuru(circoncision des adultes)biri kugeragezwa muri bihugu bya Afurika(Kenya,Ouganda,Afrika y’Epfo)mu rwego rwo kwirinda Sida.

Nyamara ngo 80% by’abakebye babarizwa ku mugabane wa Afurika,ikarenga ikaba n’iya mbere kuri Sida.Aho ruriya rubanza ntirwabera abantu umwanya wo gusuzumana ubwitonzi ibyo bintu byo gukebwa cyangwa kwikebesha ku mpamvu zitari iz’uburwayi(raisons médicales)?

By P.B

Ikihishe inyuma ya Sida irushaho kwiyongera mu Burusiya

Abantu ntibumva kimwe impamvu zituma Sida irushaho kwiyongera mu Burusiya.Iki gihugu cyo kibona iyi ndwara nk’igikoresho cy’Abanyaburayi mu gukwirakwiza imico yabo idashobotse.

Sida ntiyugarije Afrika gusa,n’ibihangange irabivugisha amangambure!

Kuri iyi tariki ya mbere Ukuboza,isi yose yizihiza Umunsi mpuzamahanga wo kurwanya Sida.Si umunsi wo gushyira imbere imibare,ahubwo ni uwo kurengera ubuzima.Aha rero ni ho intambara ikomerera kuko abayirwana badafite intwaro zingana.

Si muri Afurika gusa

Muri Afurika iyo ntambara yo kurwanya Sida igeze ku igeragezwa ry’inkingo(vaccins)nk’uko bitangiye gukorwa mu gihugu cya Afurika y’Epfo.Igiteye agahinda ni uko abanduye kandi  badafite ubushobozi bwo kwigurira imiti, bo bacyiri benshi cyane.Mu Rwanda naho si shyashya,cyane cyane hagati y’imyaka 17na 49.

Ibi ariko si ibibazo bireba Afurika yonyine. N’ubwo kuri uyu mugabane Sida yiyongera ku kigero cya 66%, mu gihugu cy’Uburusiya ho bigeze kuri 80%.Ngo abantu bagera hafi kuri  miliyoni 2 ni bo babana n’ubwandu bwa Sida muri icyo gihugu.Mu duce tumwe nka Ekaterinbourg(Oural),umuntu 1 kuri 50 aba yaranduye.Byaba biterwa n’iki?

Impamvu ni nyinshi

Si kenshi abantu bigaragambya kubera ibibazo by’ubuzima.Muri iyi minsi abakiri bato baratabaza ngo ibirahure bisanzwe byererana bidahinduka amaraso.Abategetsi bo muri icyo gihugu bifitiye ibindi bibashishikaje. Abugarijwe na Sida biragoye ko bitabwaho ku buryo bukwiye.

Ubucucike muri gereza n’ibiyobyabwenge

Ngo muri gereza zo mu Burusiya ni ho usanga abantu benshi banduye Sida.Hakiyongeraho ko abantu baho ngo bakunda ibiyobyabwenge(drogue)nk’uko abana bakunda imitobe.Kandi ibyinshi muri ibyo biyobyabwenge babifata bakoresheje inshinge(injection intraveineuse)bashobora gusangira(échanger).

Uburaya n’ubukene buriyongera

Muri iki gihugu ubukene burushaho kwiyongera.Kubera iyo mpamvu, n’ abakora umwuga w’uburaya bagenda baba benshi ari na ko bakwira imijyi.Kuba abakene n’izo ndaya batitabwaho bihagije,ngo na byo biri mu bituma Sida ikwirakwira ku buryo buteye inkeke mu Burusiya.

Ubutegetsi ntibubikozwa

Uburusiya bukeka ko Sida ari igikoresho cy’amahanga mu gutegeka ibindi bihugu

Ubutegetsi bw’Uburusiya busanga igikwiye ari ugukomera ku muco w’igihugu cyabo no kwibanda ku ndangagaciro za gihanga(valeurs traditionnelles),zimwe imiryango isanzwe yubakiyeho kandi igakomera.Aha ni ho abandi babona ikibazo kuko izo ndangagaciro nta muti zitanga,nta n’igisubizo ku mpamvu zituma Sida irushaho kwiyongera.

Kremelin ntishira amakenga abanyamahanga

Kremelin na guverinoma y’Uburusiya byemeza ko Sida ari uburyo Abanyaburayi babonye bwo kwishakira akazi no gutuma Uburusiya bubapfukamira.Kuri ibyo hiyongeraho intambara y’abatinganyi(homosexuels)n’ibikoresho byabo(sex-toys)abo barimu b’imico bahagurukiye gukwiza mu bindi bihugu.

Lire : Le Sida comme industrie du préservatif

Ngo ibyo bigaragazwa n’imbaraga abakora udukingirizo bashyiraho badukwirakwiza aho babonye hose ku buryo n’ibibondo bitozwa ubusambanyi(éducation sexuelle).Ngo uwashaka kubyumva yakibaza impamvu amafilimi y’urukozasoni(porno)na yo arushaho guhabwa rugari.

By P.B

Uburyo ibitekerezo byiza bikiza

Mu mubiri,ibitekerezo bikora akazi nk’ak’umusemburo.Rimwe na rimwe bikagira akamaro nk’ak’isengesho kuko bikiza (réflexothérapie).

Nk’uko bigenda ku isengesho,birumvikana ko ari ntacyo ibitekerezo byamarira umuntu utemeye gufata igihe cyo gutekereza.Na none ariko,ibitekerezo bibi ni nk’uburozi bwica gahoro gahoro.

Hari abahera aha bibaza niba ahubwo ibitekerezo bitari nka wa muti ukiza umurwayi uko abyemera kandi akemera ko yakize atanabasha kubisobanura(effet placebo).

Si igitangaza kuko kuva na kera bizwi ko umubiri na roho(corps et âme)bifashanya mu kwiyubaka no kuruhurana.Ibyo nyir’ubwite abigiramo uruhare mu myitozo idatanya ibyo bice byombi nka méditation,zen n’ibindi…

Uwabishaka yakibaza impamvu abantu bamwe, cyane cyane abana, barara bashihagurika(cauchemars),abandi bagasinzira nk’umufuka(dormir comme un sac).
Lire: Vivre sans cauchemars

Ikibitera si ikindi ni uko bamwe,mbere yo kuryama,babanza gutekereza no gushyira ibintu ku murongo,bagasigarana ibitekerezo byiza kandi bizima.

Naho abandi batabitekerejeho,ibibi n’ibyiza bikomeza kuzenguruka,ubwonko(cerveau)bukaba nka computer yaraye yaka kandi yiriwe ikora ibintu byinshi binyuranye.

None se niba uryamye ibitekerezo byakurenze cyangwa umaze gutongana n’uwo mubana,uzakanguka ufite ubuhe buzima?Aho n’uwakundaga gusenga cyangwa utasibaga icyumweru ntiyakomeza kwiryamira ngo arebe ko yajya yatora agatotsi?

By P.B

Waba uzi impamvu yayuye iminwa igahengama?

Kwayura biranduza

Uwo mwegeranye arayura,nawe bikagufata.Wabishaka utabishaka (involontaire). Biragoye kubihagarika,n’ubwo bishoboka mu rwego rwo kwirinda kwanduza abandi.

Iyo bishatse kubafata,abenshi bakora uko bashoboye ngo babyirinde cyangwa babitsinde kuko baba batinya ko abandi bakeka ko barambiwe,cyangwa ko ibiri gukorwa batabyitayeho.
Lire: le bâillement,geste d’apaisement et de sympathie
Akenshi,uko kwanduzanya kutari indwara ngo hari ubwo biterwa n’uko uwo muntu mwegeranye cyangwa ukuri imbere umwiyumvamo(empathie).Ngo ni kimwe n’uko imbwa yigana shebuja iyo yayuye ariko ntibikore k’uwo itazi.Na none kandi,ngo umubyeyi iyo yayuye,n’umwana we arabikora.

Byakunze kugaragara ko abadafatwa no kwayura babitewe n’abandi ari ba bantu cyangwa abana barwaye kutagira icyo bumva(autisme cyangwa schizophrénie)kuko imitsi yo mu maso n’iyo mu rwasaya biba bidakorana.

Si iby’abana gusa

Uretse no kuba atari ibya bene abo bana gusa, ngo si ibyaremwe byose bibasha kwayura.Ngo ni igikorwa gihuriweho n’ibiremwa bifite urwasaya rwagutse(mâchoire).hippopotame-2

Aha rero ni bwo usanga intare,inzovu cyangwa imvubu na zo zayura.Nyamara iyo intare y’ingabo yayuye,iy’ingore ntibikorera icyo.lion_yawns_600x330

Abandi barabikoze arakira

Hari abayura,iminwa ikagendanira ko, hafi no kwitabaza muganga.Kayondo yatashye ananiwe cyane.Yari yifitiye n’ibibazo by’amafaranga.

Ageze mu rugo,asanga umugore n’abana bari mu yandi.Mu munuta umwe gusa, yayuraga incuro zirenze umunani.Aho bose bagarukiye mu cyumba,umunuta wakurikiyeho yarayuye ararenza ,n’iminwa igendanira ko.

Muri ako kanya,abana na bo batangira kwayura no kurira.Umugore ni ko gusimbuka bwangu amwegeka mu gituza kandi ubundi atari aherutse kubikora. Yamukoze mu misaya,n’abana bakomeza kwayura maze iminwa iragaruka,arakira.

Aha ni ho bamwe bahera bavuga ko kwayura bikwiye kwitonderwa iyo habuze empathie.Baba bibaza iki kibazo: abantu batanu bari mu biro bimwe,uwananiwe niyayura,abandi batwawe n’imirimo yabo, bizababaho?

By P.B

Kuriza abana bituma bagira ubuzima bwiza

Ni umuco udasanzwe wo mu gihugu cy’Ubuyapani.Abagabo bo mu bwoko bwa Sumotoris bagomba kuriza(faire crier) abana bakiri bato,basa n’ababahanganishije babiri babiri kugira ngo babone uzi kurira cyane.

Ngo uyunguyu ni we uba ufite ubuzima bwiza,bikagaragaza ko azakangara amahanga.Bityo akaba ari we utegurirwa kuzahabwa inkoni y’ubutware.Nta marira y’ubusa rero!

By P.B

Ukunda itomati zo mu bikombe?

Itomati zisanzwe kandi zisaruwe vuba,ngo ni ingirakamaro ku mubiri no ku buzima bwacu.Zaba mbisi(salades) cyangwa zitetse zigira uruhare mu kurwanya indwara nyinshi zirimo na kanseri.exportations-de-tomates-fraiches

Naho zazindi ziba ziteguye neza kandi ziri mu bikombe,ngo zikura aho izisanzwe zasize.Impamvu nta yindi ni uko ya miti bakoresha kugira ngo zimare igihe,igira ingaruka mbi ku buzima.

Iyo bashaka ko zigurwa byihuse,ba nyir’ukuzikora bagaragaza ko ari umwimerere rwose(naturelles).Nyamara bisphénol-A bashyiramo, ihindanya imikorere y’ubwonko(perturbateurs endocriniens),ari byo bishobora gutera indwara z’umuvuduko w’amaraso zinyuranye(maladies vasculaires),ndetse na kanseri(ku bagore batwite n’abonsa.)itomati

Niba abo banyenganda n’abacuruzi bitwaza icyo kintu cy’umwimerere ngo tuzishishikarire,
birumvikana ko ikiruta ari ukwegukira ibiri byo nyakuri.

Birazwi neza ko izo tomati zo mu bikombe(sauces tomates…) zitworohereza imirimo.Nyamara mu rwego rwo kwirinda(précaution)uwabishobora yagarukira zimwe zisaruwe mu murima(tomates fraîches).Yego bitwara igihe,ariko se hari icyarusha kuryoha izateguriwe mu rugo(tomates faites-maison)?

By P.B

La République Démocratique du Congo(RDC) est-elle habituée à la violence?

En RDC,on vit au rythme des manifestations.Qu’elles soient pacifiques ou violentes,elles n’aboutissent jamais à grand- chose.Le seul résultat comptant est le nombre des morts et les dégâts matériels.

De jour en jour,ils sont nombreux à hurler leur colère et brûler tout ce qui bouge.Mais les autorités y sont habituées, telle la tempête qu’on laisse passer pour se calmer.000_ga663_0

Joseph Kabila fait la sourde oreille

La Communauté Internationale et les pays amis ont beau hausser leur ton,Joseph Kabila ne veut pas lâcher son bâton de commandement.Que cela soit avec ses homologues voisins ou avec le Pape François,rien n’empêche le président de faire la sourde oreille.pape-592x296-1474889716

Un président qui s’interroge encore

Quinze années sont-elles suffisantes pour assouvir la soif du pouvoir?Âgé de moins de 55 ans,ce jeune président est-il prêt à abandonner son siège?Faudra-t-il agir à la Sarko, quitte à revenir quelques années plus tard?D’ici à décembre,il s’interroge encore.President Kabila looks on during signature ceremonies.

Les forces de l’ordre attisent le feu

Forces de l’ordre qui sèment le désordre?N’attisent-elles pas le feu pour intervenir comme sapeurs et pompiers?De cette manière,leur Commandant en Chef ne restera-t-il pas le seul garant de la sécurité?Peut-il partir alors que la maison brûle?5028hr_-592x296-1475048985Acceptera-t-il d’être accusé de lâcheté?Ces manifestants ne vont-ils pas continuer de courir en vain?Attendons un peu pour voir.

By P.B

Umwana babyaye ari batatu azaba uwa nde?

Abrahim Hassan ni we mwana wa mbere uvutse ku babyeyi batatu.Nk’uko byatangajwe tariki ya 2 Nzeli n’Ishyirahamwe rishinzwe imyororokere ryo muri Amerika(American Society for Reproductive Medecine,ASRM),uwo mwana yavutse muri Mata 2016.

Bitewe n’uko uburyo bwakoreshejwe butemewe muri icyo gihugu,ikipe y’abaganga iyobowe na Dr John Zhang(Centre New Hop Fertility)yagiye kubikorera muri Mexique ariho umwana yaboneye izuba.

Abagore babiri n’umugabo umwe

Ababyeyi b’uyu mwana bakomoka mu gihugu cya Jordaniya.Nyina yari asanganywe indwara yahitanye abana be 2 bakivuka,akuramo n’izindi nda ebyeri.Mbese urebye, yari yarihebye kandi ashaka urubyaro.

Ni muri urwo rwego abaganga bitabaje undi mugore(mère donneuse)ufite intanga nzima, bazongeraho ADN y’ushaka umwana, hanyuma bazihuza n’intanga z’umugabo we(fécondation in vitro).

Umwana azasa na nde?

N’ubwo ibi bishobora kuba intambwe mu kurwanya indwara z’ikiryango(maladies héréditaires), abahanga ntibaramenya uyu mwana isura azafata ari iy’uwuhe mubyeyi.

Ese ADN z’ababyeyi babiri nizidashobora guhuza neza(interférence),ntizizagira ingaruka ku buzima bw’umwana?Umunsi byagaragaye ko uyu mwana afite ibibazo bikomeye,ni nde uzabibazwa(responsabilité)?

None se,nyina w’ukuri ni uwamutwaye mu nda(mère porteuse),cyangwa ni uwamuhaye ubuzima(mère donneuse)?Ibibazo ni byinshi.

Byisomere: Premier enfant avec trois parents biologiques

By P.B

Hari buzima ki muri Minisiteri y’Ubuzima mu Rwanda?

Byatangiye Inama y’abaminisitiri idasanzwe yirukana burundu bamwe mu bakozi ba Minisiteri y’Ubuzima.Iyo nama yo ku wa 24 Kanama 2016 yari iyobowe na Perezida wa Repubulika,Paul Kagame,yirukanye burundu Dr Karema Corine na Bwana Mugume Nathan,bari abayobozi bakuru muri iyo Minisiteri.

Muri iyo jugujugu,Minisitiri w’Ubuzima na we yaregujwe.Igitangaje ni uko nta nama y’abaminisitiri yateranye.Mu itangazo ryo ku wa 11 Nyakanga 2016 ryasinyweho na Minisitiri w’Intebe,Murekezi Anastase,rivuga ko Dr Binagwaho Agnes wari Minisitiri w’Ubuzima yakuwe kuri uwo mwanya.agnes-binagwaho-yirukanywe

Agnes Binagwaho ni indasimburwa?

Ntibisanzwe ko umuntu akurwa mu mwanya igitaraganya nta wundi wo kumusimbura.None se Agnes Binagwaho yaba ari indasimburwa kuri uwo mwanya?

Tuvuge se ko ubuzima bwaba ari bubi muri iyo Minisiteri ku buryo bigoye kubona umusimbura?Aho si ikibazo kiri hagati y’uwirukanywe(Agnes), uwamwirukanye(Prezida) n’uwasinye(Minisitiri w’Intebe)?Uku gutinda ntikwabura gutera impungenge, niba koko ubuzima ari ishingiro rya byose.

Ku rundi ruhande ariko,bishobora gutanga isomo kuri ba bandi bagirwa ba « Minister » bagahugira mu kwivugira,kwishongora no kwihakirwa,aho kuvugira abo bashinzwe no gukemura ibibazo byugarije abayoborwa.

Iyi Minisiteri ikeneye umunyamibare

Kubera ibibazo by’amafaranga n’imiti bikunze kuyivugwamo,iyi minisiteri ikeneye umuntu w’umunyamibare(mathématicien)kugira ngo abone ibisubizo nyabyo mu nzira zisobanutse.

Nyir’ubwite(Agnes) na we ashobora kuba yibaza niba bagishaka inzira zo kumugarura ku mirimo ye.N’ubwo na Minisiteri y’Uburezi ntacyo yayimariye cyane,hari abakeka ko Charles Murigande(PhD en Mathématiques) ari we wagerageza kuzahura iy’Ubuzima.dr-charles

Kuba ubu ashinzwe iterambere muri Kaminuza y’U Rwanda,bimuha amahirwe yo kuba yafasha Mitiweli n’Ibitaro kugera ku iterambere ryifuzwa kandi rikwiye.Hari ubwo ibyo yungukiye muri Haward Universty(College of Medecine)byagirira akamaro iyi Minisiteri.

Ndagena sindagura!

Abandi bo bakeka ko Dr Richard Sezibera yaba agiye kuyisubizwamo nyuma yo kurangiza mandat ku buyobozi bw’Umunyamabanga Mukuru wa Afurika y’Uburasirazuba(EAC).1361662937010102222

Na we ategereje umwanya.Kandi ngo akiyirimo,ibintu byari biri ku murongo mwiza,bisubira i Rudubi asimbuwe na Dr Agnes Binagwaho.

Niba kugirwa Minisitiri wa Siporo bidasaba ko wigeze kuba umukinnyi rurangiranwa,kuki iy’ubuzima itashingwa undi ureba ibintu ku bundi buryo butari ubw’umuganga gusa?Aho ntibyakemura ibibazo byabaye akaramata?

By P.B

%d blogueurs aiment cette page :