Étonnante découverte de la première Sage-femme

Pour enseigner les bonnes pratiques,elle a eu une idée originale:confectionner des mannequins qui permettent aux élèves(sages-femmes)de se former aux bons gestes conformément à l’anatomie féminine.

Si les accouchements peuvent aujourd’hui se dérouler dans une ambiance détendue, c’est parce que le personnel possède un savoir-faire médical.C’est un savoir-faire dont les bases ont été jetées il y a environ 300 ans,en France.

À l’époque, une femme enceinte sur dix perdait la vie au moment de la donner. Pour remédier à cette hécatombe qui conduisait au dépeuplement du pays, les ministres de Louis XV(1759) font appel à une sage-femme : Angélique Marguerite du Coudray(1712-1794).

Formation à l’accouchement

À 47 ans, madame du Coudray entreprend un long voyage de 25 ans à travers toute la France, au cours duquel elle va enseigner l’art des accouchements. Car dans les campagnes, depuis le Moyen-Âge, les accoucheuses au chevet des femmes n’ont aucune formation. Ce sont les matrones.

Malgré la pudeur de l’époque qui impose à la femme enceinte de garder ses vêtements, la matrone a tout de même acquis un savoir-faire empirique. Mais lorsque les choses tournent mal et que l’enfant ne sort pas, la matrone n’a d’autre recours que de s’en remettre à Dieu et sacrifier l’enfant pour sauver la mère.

Madame du Coudray veut rompre avec ces traditions en formant des sages-femmes. Pour enseigner les bonnes pratiques, elle a une idée originale : elle confectionne des mannequins. L’objectif était d’aider les élèves à manipuler les mannequins qui reproduisaient parfaitement l’anatomie féminine pour se former aux bons gestes.

Grâce à ces mannequins plus vrais que nature, et comme machine de démonstration, 10.000 sages-femmes vont être formées aux techniques d’accouchement pour remplacer les matrones accoucheuses.

Il est clair que,même actuellement,si les politiques y mettaient de la volonté et des moyens, les femmes, dans certains pays, cesseraient de mourir nombreuses pendant les accouchements.Peut-être qu’il y a des initiatives qui dorment dans les placards, faute de soutiens.

Sources: Allodocteurs.fr
By P.B

 

Ikibazo cy’inda z’indaro mu bana ntikivugwaho rumwe

Haba mu giturage cyangwa mu mijyi, usanga abana bahetse abandi barushaho kwiyongera.Abo babyeyi b’imburagihe, ubakubita amaso ukabona bateye agahinda.Ntibemera kwitwa abagore kuko buri wese aba avuga ko nta mugabo afite.Wababaza uko byabagendekeye,bamwe bakagusubiza baseka  ngo » uko byagenze ibara umupfu di! »

Abari muri icyo kigero babyumva gute?

Iki kibazo,abahungu n’abakobwa ntibakivugaho rumwe.Abahungu bacyumva ukwabo, n’abakobwa bakacyumva ukundi.Yewe no mu mashuri abanza ntibatinya kukiganiraho bagaragaza ingaruka zacyo.Abana batwita

Abo mu mashuri yisumbuye bo ni ibindi.Abenshi babyaye babarizwa muri iki gice.Kandi nta mugayo baba batangiye gucya umubiri wose no kwibwira ko bakuze.Bamwe ntibatinya kubyegeka kuri mwarimu wabo,abandi bo bakavuga ko bikorwa n’abagabo bakomeye kandi bifashije bashobora kubaha icyo bacyeneye.

Ababyeyi baragowe

Ibiganiro biherutse kubera mu bigo by’amashuri binyuranye byarantunguye biranambabaza.Ababyeyi tuba twicaye aho dutungwa agatoki nk’aho twohereza abana bacu tudashaka ko bamererwa neza nk’abandi.Ngo abana barenga 1000 batwaye amada muri 2016.wimu3-300x200

Hafi ya hose ku mashuri yagaragayeho abana benshi batwite izo nda zitateguwe,umugayo uba ari uw’abayobozi b’ibyo bigo.Inzego zose zirahaguruka zigahagarara,bikaba umunsi umwe cyangwa ibiri,ikibazo nticyongere kuvugwa.

Abo bayobozi na bo bati turarengana,dufite abana b’imburakirera.Ababyeyi barabaduterera bakibagirwa inshingano zabo.Rimwe na rimwe bene abo bana ubatuma ababyeyi ugasanga inyana ni iya Mweru.Ntibyoroshye.

Ntitwirengagize ko hari n’abana bananiye ababyeyi ku buryo n’inzego z’ibanze zatereyeyo utwatsi.Ni uko ikibazo kikaba ihurizo.Bigahora gutyo.N’ubutaha kizagaruka birangirire aho.
Ikitavugwa kandi kigaragarira bose ni ubukene bukabije mu miryango.Abo bana baba bibwira ko bagiye kugikemura ahubwo bakacyongera.Abasenga bo ngo « Kizacyemurwa n’Imana. »Njye udaheruka mu kiliziya cyangwa muri zino nsengero zogeye,nti « Aha… »

By N.Za

Ko ndi umukobwa w’imyaka 35, nacikanywe n’ibyara koko?

Muri iyi nyandiko,tugiye kugerageza gusubiza ikibazo cy’umwe mu basomyi b’uru rubuga.Nk’uko yabyifuje,ntitumuvuga izina.Icyakora turakoresha impine kugira ngo we yiyumve kandi amenye ko ubutumwa bwe bwatugezeho koko.

N.F.:Abasore bakiri bato njya mbona bantinya.Kandi rwose ntako ntagira ngo ngumane itoto pe.Nkora uko nshoboye ku buryo hatagira abamvugiraho ko ndi nyogokuru.
Cyakora n’ababyeyi banjye ubona baratangiye guhangayika.Nanjye iyo ndi mu cyumba iwanjye ndicara nkibaza iki kibazo:ku myaka 35, nacikanywe n’ibyara ku buryo nta musore waba ukimbengutse?

Akomeza, agira ati « Biragoye kubona uwo tukiganiraho,kuko abo tungana abenshi barashatse,abandi barahetse;baba bavuga ibibazo by’ingo zabo.Sinabaza na muganga kuko numva atari uburwayi.No gusenga nsigaye numva byarandambiye.Ni yo mpamvu niyambaje bene uru rubuga, kimwe n’abandi basomyi. »

Turagushimiye cyane N.F. kuba waratinyutse kutugezaho ikibazo cyawe.Niba utaragira uwo mubwirana imitoma ngo imitima itere yikirizanya,twizere ko utazatinda kubona ukubaza izina mbere y’imyaka y’ishiraniro(ménopause).Urumva ko utamufite,n’ibyo twakubwira ntacyo byakumarira.

Turagerageza kugusubiza twifashishije inyandiko z’ubushakashatsi butandukanye.Nk’uko byasohotse muri « British science festival »,ngo burya ku myaka 30,umugore cyangwa umukobwa aba asigaranye intanga-ngore(ovules)zingana na 12% naho ku myaka 40 zikaba 6%cyangwa 3% kuri bamwe.

N’abagabo kandi ni uko, kuko hejuru y’imyaka 40 na bo intanga zabo zigenda zita ingufu bihagije.Kuri bose,imyaka 35 ni igihe cyiza cyo kubyara abana bafite imbaraga.Nyuma y’aho, n’iyo umugore bamuteramo intanga(fécondation in vitro),ingaruka aba ari nyinshi kuri we no ku mwana.
A lire: Age limite de tomber enceinte

N’ubwo ntawe ugera kuri iyo myaka abishaka,ngo guhera ku myaka 43,ibyago byo gukuramo inda cyangwa gukubita igihwereye(fausses couches)biba bingana na 30%.Naho hejuru ya 45 ngo amahirwe yo kubona akana ni make cyane(0%),n’akaje kakaza imburagihe,kadakuze(prématuré)cyangwa gafite ya ndwara yitwa trisomie 21(mongolie).

Abakurambere babivuze ukuri ngo « Kurya ni kare! » Aharenze aho hazaba ari ah’ibitangaza.Kandi na byo bibaho!No gutegereza si bibi.N.F nawe rwose tukwifurije guhirwa.

By P.B

Ufashwe na Kanseri wese aba yiteze urupfu?

Kuri iyi tariki ya 4 Gashyantare,isi yose yizihiza « Umunsi mpuzamahanga wo kurwanya Kanseri »(Journée mondiale contre le cancer).Ni mu gihe, kuko abantu barenga miliyoni 8,2 ngo bahitanwa n’iyo ndwara buri mwaka.

Nk’uko tubikesha Ishami ry’Umuryango w’Abibumbye ryita ku Buzima(OMS),impfu ziterwa na Kanseri ziruta kure iz’intamabara n’ibindi byorezo kuko mu myaka 10(2005-2015)miliyoni 84 z’abagabo n’abagore bamaze kuahsiga ubuzima.

Ni yo mpamvu iri shami ryihaye intego ko mu myaka ibiri(2016-2018)abantu barushaho gushyira hamwe mu kuyirwana.Iyo ntego igira iti: »Turabishoboye,ndabishoboye »(Nous pouvons,je peux).

Kanseri ni nk’urupfu!

Abenshi bazi ko uwafashwe na Kanseri aba ategereje urupfu,nta kindi.Aka wa mugani ngo « Ntawe urusimbuka rwamubonye »!Ni nk’aho ruba rwatangiye kumubungamo.Ariko se ufashwe na Kanseri wese aba yiteze urupfu koko?

A lire: Les idées reçues sur le cancer

N’ubwo abayitahuye bashobora kuyirwanya no kumukiza urwo rupfu,na muganga ntiyapfa kubwira umuryango ko umurwayi wabo azakira.Ishobora kuzimira gato ikongera ikagaruka(récidive)niba icyayiteye kidakuweho.Aha ni ho imbaraga z’iyi ntego ziri: « Turabishoboye,ndabishoboye »!

Ubushobozi buke

Mu bihugu byateye imbere,hari uburyo bwinshi bwo gukurikirana indwara ya Kanseri,kuyirinda ,kuyirwanya no kuyikumira(lutter,détecter,éviter).Kanseri z’abagore na kanseri z’abagabo zose zitabwaho kimwe.

Mu bihugu bifite ubushobozi buke kubera ubukene,abagore ni bo baza imbere mu kugaragaraho Kanseri(amabere na nyababyeyi).Abagore kandi bihariye 55%by’abarwayi bose ihitana ku mu gabane wa Afurika.

A lire: Le cancer en Afrique

Imibereho idahagije

Kubera imibereho idahagije,n’abana bafatwa na za Kanseri zinyuranye:amaso,amagufwa,amaraso…Ubuke bwabaganga b’inzobere butuma zibahuhura,bagakenyuka.

Ngo muri Afurika, cyane cyane mu giturage no mu bice by’imisozi,hari na Kanseri y’ibirenge(cancer des pieds ou de la plante du pied)iterwa no kutambara inkweto.Hakiyongeraho na Kanseri z’uruhu.melanome

Kuri iyi ndwara,imibereho mibi cyangwa idahagije ituma abashobora kuyirokoka(taux de rémission)baba hagati ya 10 na 25% mu gihe mu bihugu byifite bagera kuri 55 na 60%.None se abadafite ubushobozi kubera imibereho mike, bazahera he bavuga ngo « Turabishoboye »?

By P.B

Niba ufite igisubizo ku mpamvu z’imirire mibi mu Rwanda…

Mu bihugu byinshi bya Afurika hakunze kuvugwa ibibazo by’imirire mibi mu bana.Reka dutekereze neza uko byifashe mu Rwanda rwacu.Ese twumva kimwe impamvu zitera imirire mibi n’umuti wa nyawo?Ibisubizo byiza nibisangirwe.Tubitegereje ku bwinshi!Ngaho rero tangaIbitekerezo ku mirire mibi mu Rwanda

Twibuke ko abana bagwingiye mu Rwanda(malnutris)bagera kuri 37%(2015).Muri 2005 ngo bari 51%.Ni ukuvuga ko mu myaka icumi bagabanutseho 14%.Bisobanuye kandi ko buri mwaka bagabanukaho 1.4% gusa.Bikomeje gutyo, twazategereza imyaka irenga 20 kugira ngo iki kibazo gikemuke, maze abana bose bagire ubuzima bwiza.Ngiyo imvano y’iki gitekerezo cyo gushakira hamwe namwe ibisubizo musubiza biriya bibazo 3…..

By P.B

Kwikebesha byabagejeje mu nkiko

N’ubwo mu bihugu bimwa na bimwe,kwikebesha bishobora kujyana na gahunda zo kwirinda Sida,ntibitangaje ko hari abo byageza mu nkiko.

Ku isi yose,30% by’abagabo baba barakebwe(circoncis).Abenshi babikorerwa bakiri bato bitewe n’imigenzo y’idini ry’ababyeyi(Juifs et Musulmans).Abandi bo babihitamo cyangwa bakabiterwa n’impamvu zinyuranye.

Nta muganga wavura ikitari indwara

N’ubwo izo mpamvu zishobora kumvikana,rimwe na rimwe bigashyirwa no muri gahunda za Leta,urukiko rwo mu Budage ruherutse guca urubanza rw’abakebwe bikabaviramo kuvirirana(saignement)bikabije.
A lire:Un tribunal allemand jugeait illégale la circoncision

Urwo rukiko rwibukije ko muganga adashobora kuvura ikitari indwara cyangwa ngo akebe igice cy’umubiri w’umuntu kikiri kizima kandi gikora neza(tissus sains et fonctionnels).Ibi bishoboka gusa mu gihe ari mu rwego rwo gutabara ikindi gice cy’umubiri kandi mu nyungu nyazo z’umurwayi(intérêt du patient).

Uburengazira ku mubiri utagabanyije

Ikindi urwo rubanza rwerekanye ni uko nta muntu ushobora kuvutswa, ku maherere, uburenganzira bwo kugira umubiri utagabanyije(droit à l’intégrité physique).Ibi bishimangirwa n’uko buri gice cy’umubiri,n’ubwo cyaba gito bwose,gifite umumaro wacyo.

Uwo mumaro ni wo abashinzwe ubuzima bagomba kubungabunga.Uwakebwe burya ngo aba yambuwe uwo mumaro bidasubirwaho.Hari ababigereranya no gukurwa iryinyo ry’ikijigo ariko bakavuga ko ari ntacyo bitwaye kuko ibihanga risiga bitagaragara!

Kwikebesha ku bantu bakuru

Birazwi neza ko kwikebesha ku bantu bakuru(circoncision des adultes)biri kugeragezwa muri bihugu bya Afurika(Kenya,Ouganda,Afrika y’Epfo)mu rwego rwo kwirinda Sida.

Nyamara ngo 80% by’abakebye babarizwa ku mugabane wa Afurika,ikarenga ikaba n’iya mbere kuri Sida.Aho ruriya rubanza ntirwabera abantu umwanya wo gusuzumana ubwitonzi ibyo bintu byo gukebwa cyangwa kwikebesha ku mpamvu zitari iz’uburwayi(raisons médicales)?

By P.B

Kubaho ni amayobera

Ngo Imana ntirenganya!Ariko ubuzima bw’abayo buranyuranye cyane.Kubaho kuri bamwe birenze amayobera y’ukwemera.

Uriya mukobwa akiri muto baramurebaga bagaseka ngo nagende ni mubi, azapfa nta mugabo abonye!None dore bamwe b’ibishongore yabatanze kurushinga,aratunga kandi araheka.

Umukobwa n’umugabo bakennye bagira ibanga ryabo ryo kubaho ribera benshi amayobera

Uwo mugabo mureba,atunzwe no gutega amafuku!Bene imirima arayabakiza,akabaca amafaranga y’umubyizi,na ya mafuku bakayamurekera ngo niyitwarire azikirire!Yagera mu rugo abana bagaseka!Abamubona agenda bagahora bamubaza ngo ko udahinga ukaba utarwaza bwaki,ubayeho gute?Igisubizo cye cyababereye amayobera kuko cyumvwa na bake: kubaho kwanjye ni ibanga rya Binenwa.

Sembeba na Samusuri basigaye ari imfubyi,abantu bibwira ko ibyabo birangiye,ko batazapfa bibeshejeho cyangwa ngo bumvikane.Ababyeyi babo bakiriho,buri wese yari iyizimiza ikicyura.Batoraga batamira nta kuzigama,icy’agaciro babonye bakakiraha nk’abihahiye.

Igihe cyo kwirwanaho cyarageze baca akenge,basanga ntacyo bageraho badashyize hamwe.Ntibyatinze icyo cyemezo kirabahira,none babarirwa mu baherwe.Abababonye barabirahira,ngo ubuzima ni amayobera koko,ntawakeka ko bene naka bakikurayo,na bo baka abagabo.

Sikubwabo yajyaga kwiga yaziritse umugozi mu nda.Kubera imibereho mibi,amashuri ayarangiza zahize.Nk’ibisanzwe aherekeza abandi mu manota.Ubwo abahisi n’abagenzi bamusekaga ngo ntakiri mu mutwe,we yari yishimiye urwo rufunguzo atahanye mu ntoki.

Impfubyi kimwe n’abakijijwe mu kwemera,iyo ubuzima bubagoye bakomeza kubaho, abatabyumva bakabona ari amayobera

Ntiyatinze kubimenya,ubu nta rugi rukimukanga.Ntiyihaye ibyo gutegereza ko mwene Ngofero ahamagarwa.Yarihagurukiye ubwe yihagararaho.Abamusekaga iyo bahuye, ni we ubagurira,bagera hirya bakazunguza umutwe ngo turabyemeye burya koko ubuzima ni amayobera.Ngo ariko uriya uramwibuka yambaye incurikirane?

Kubera guhora mu masengesho, urugo rwabo rwari rwarabaye Bagiramenyo.Ariko Imana basenga yari yarabarinze gusabiriza.Abandi babaryaniraga inzara ngo kuki Iyo Mana biruka inyuma itabakiza?Bene ayo magambo ntiyabaciraga umwenda.Ubwo baherutse i Kibeho,bavuyeyo akanyamuneza ari kose.Ubuhamya batanze ni uko n’ahabaye amabonekerwa, abaho bose batabayeho kimwe.Ibi na byo ni amayobera.Aho Imana ntiyaba irenganya?

Abari mu bisubizo murabivugaho iki?

By P.B

Ikihishe inyuma ya Sida irushaho kwiyongera mu Burusiya

Abantu ntibumva kimwe impamvu zituma Sida irushaho kwiyongera mu Burusiya.Iki gihugu cyo kibona iyi ndwara nk’igikoresho cy’Abanyaburayi mu gukwirakwiza imico yabo idashobotse.

Sida ntiyugarije Afrika gusa,n’ibihangange irabivugisha amangambure!

Kuri iyi tariki ya mbere Ukuboza,isi yose yizihiza Umunsi mpuzamahanga wo kurwanya Sida.Si umunsi wo gushyira imbere imibare,ahubwo ni uwo kurengera ubuzima.Aha rero ni ho intambara ikomerera kuko abayirwana badafite intwaro zingana.

Si muri Afurika gusa

Muri Afurika iyo ntambara yo kurwanya Sida igeze ku igeragezwa ry’inkingo(vaccins)nk’uko bitangiye gukorwa mu gihugu cya Afurika y’Epfo.Igiteye agahinda ni uko abanduye kandi  badafite ubushobozi bwo kwigurira imiti, bo bacyiri benshi cyane.Mu Rwanda naho si shyashya,cyane cyane hagati y’imyaka 17na 49.

Ibi ariko si ibibazo bireba Afurika yonyine. N’ubwo kuri uyu mugabane Sida yiyongera ku kigero cya 66%, mu gihugu cy’Uburusiya ho bigeze kuri 80%.Ngo abantu bagera hafi kuri  miliyoni 2 ni bo babana n’ubwandu bwa Sida muri icyo gihugu.Mu duce tumwe nka Ekaterinbourg(Oural),umuntu 1 kuri 50 aba yaranduye.Byaba biterwa n’iki?

Impamvu ni nyinshi

Si kenshi abantu bigaragambya kubera ibibazo by’ubuzima.Muri iyi minsi abakiri bato baratabaza ngo ibirahure bisanzwe byererana bidahinduka amaraso.Abategetsi bo muri icyo gihugu bifitiye ibindi bibashishikaje. Abugarijwe na Sida biragoye ko bitabwaho ku buryo bukwiye.

Ubucucike muri gereza n’ibiyobyabwenge

Ngo muri gereza zo mu Burusiya ni ho usanga abantu benshi banduye Sida.Hakiyongeraho ko abantu baho ngo bakunda ibiyobyabwenge(drogue)nk’uko abana bakunda imitobe.Kandi ibyinshi muri ibyo biyobyabwenge babifata bakoresheje inshinge(injection intraveineuse)bashobora gusangira(échanger).

Uburaya n’ubukene buriyongera

Muri iki gihugu ubukene burushaho kwiyongera.Kubera iyo mpamvu, n’ abakora umwuga w’uburaya bagenda baba benshi ari na ko bakwira imijyi.Kuba abakene n’izo ndaya batitabwaho bihagije,ngo na byo biri mu bituma Sida ikwirakwira ku buryo buteye inkeke mu Burusiya.

Ubutegetsi ntibubikozwa

Uburusiya bukeka ko Sida ari igikoresho cy’amahanga mu gutegeka ibindi bihugu

Ubutegetsi bw’Uburusiya busanga igikwiye ari ugukomera ku muco w’igihugu cyabo no kwibanda ku ndangagaciro za gihanga(valeurs traditionnelles),zimwe imiryango isanzwe yubakiyeho kandi igakomera.Aha ni ho abandi babona ikibazo kuko izo ndangagaciro nta muti zitanga,nta n’igisubizo ku mpamvu zituma Sida irushaho kwiyongera.

Kremelin ntishira amakenga abanyamahanga

Kremelin na guverinoma y’Uburusiya byemeza ko Sida ari uburyo Abanyaburayi babonye bwo kwishakira akazi no gutuma Uburusiya bubapfukamira.Kuri ibyo hiyongeraho intambara y’abatinganyi(homosexuels)n’ibikoresho byabo(sex-toys)abo barimu b’imico bahagurukiye gukwiza mu bindi bihugu.

Lire : Le Sida comme industrie du préservatif

Ngo ibyo bigaragazwa n’imbaraga abakora udukingirizo bashyiraho badukwirakwiza aho babonye hose ku buryo n’ibibondo bitozwa ubusambanyi(éducation sexuelle).Ngo uwashaka kubyumva yakibaza impamvu amafilimi y’urukozasoni(porno)na yo arushaho guhabwa rugari.

By P.B

Why is prostate cancer more aggressive in black men?

The prostate cancer is to be aggressive or advanced in black men.Why?Scientists yet look for.But men can prevent it.

It’s not yet known why prostate cancer affects black men worse than their white counterparts, but if you’re a black man over 40, get yourself checked.

A 2013 study in the journal « Prostate Cancer » reveals that prostate cancer is the leading cancer among black men in the United States, Caribbean and Sub-Saharan Africa.

Scientists yet look for leading cancer among black men.The better is to get yourself checked annually

« In black men, prostate cancer is also more likely to be aggressive or advanced, » says the United States research organisation Mayo Clinic.

According to this organisation, prostate cancer mostly doesn’t cause any symptoms in the early stages. Prostate cancer that is advanced can cause symptoms such as erectile dysfunction, problems urinating, or blood in the urine.

Detected early,the prostate cancer can be treated with success.

When prostate cancer is detected early, before it spreads beyond the prostate, it can be treated successfully.le-cancer-de-la-prostate-est-la-forme-de-cancer-la-plus-frequente-chez-l-homme-de-plus-de-50-ans_59163_w300

Spencer recommends that men go for an annual check-up from the age of 45. Men with a family history of the condition and black men are at an increased risk and should start their check-ups from the age of 40.
See: A choice for life

If you catch it early, prostate cancer can be treated successfully,that is to be known. Men need to get a check-up. It is just once a year and it could save your life. » – Ina Skosana.

Otherwise,get prevention by avoiding sleepless nights,because a pleasant drowsiness generates melatonine,a good hormone against this cancer.

By P.B

Uburyo ibitekerezo byiza bikiza

Mu mubiri,ibitekerezo bikora akazi nk’ak’umusemburo.Rimwe na rimwe bikagira akamaro nk’ak’isengesho kuko bikiza (réflexothérapie).

Nk’uko bigenda ku isengesho,birumvikana ko ari ntacyo ibitekerezo byamarira umuntu utemeye gufata igihe cyo gutekereza.Na none ariko,ibitekerezo bibi ni nk’uburozi bwica gahoro gahoro.

Hari abahera aha bibaza niba ahubwo ibitekerezo bitari nka wa muti ukiza umurwayi uko abyemera kandi akemera ko yakize atanabasha kubisobanura(effet placebo).

Si igitangaza kuko kuva na kera bizwi ko umubiri na roho(corps et âme)bifashanya mu kwiyubaka no kuruhurana.Ibyo nyir’ubwite abigiramo uruhare mu myitozo idatanya ibyo bice byombi nka méditation,zen n’ibindi…

Uwabishaka yakibaza impamvu abantu bamwe, cyane cyane abana, barara bashihagurika(cauchemars),abandi bagasinzira nk’umufuka(dormir comme un sac).
Lire: Vivre sans cauchemars

Ikibitera si ikindi ni uko bamwe,mbere yo kuryama,babanza gutekereza no gushyira ibintu ku murongo,bagasigarana ibitekerezo byiza kandi bizima.

Naho abandi batabitekerejeho,ibibi n’ibyiza bikomeza kuzenguruka,ubwonko(cerveau)bukaba nka computer yaraye yaka kandi yiriwe ikora ibintu byinshi binyuranye.

None se niba uryamye ibitekerezo byakurenze cyangwa umaze gutongana n’uwo mubana,uzakanguka ufite ubuhe buzima?Aho n’uwakundaga gusenga cyangwa utasibaga icyumweru ntiyakomeza kwiryamira ngo arebe ko yajya yatora agatotsi?

By P.B

Waba uzi impamvu yayuye iminwa igahengama?

Kwayura biranduza

Uwo mwegeranye arayura,nawe bikagufata.Wabishaka utabishaka (involontaire). Biragoye kubihagarika,n’ubwo bishoboka mu rwego rwo kwirinda kwanduza abandi.

Iyo bishatse kubafata,abenshi bakora uko bashoboye ngo babyirinde cyangwa babitsinde kuko baba batinya ko abandi bakeka ko barambiwe,cyangwa ko ibiri gukorwa batabyitayeho.
Lire: le bâillement,geste d’apaisement et de sympathie
Akenshi,uko kwanduzanya kutari indwara ngo hari ubwo biterwa n’uko uwo muntu mwegeranye cyangwa ukuri imbere umwiyumvamo(empathie).Ngo ni kimwe n’uko imbwa yigana shebuja iyo yayuye ariko ntibikore k’uwo itazi.Na none kandi,ngo umubyeyi iyo yayuye,n’umwana we arabikora.

Byakunze kugaragara ko abadafatwa no kwayura babitewe n’abandi ari ba bantu cyangwa abana barwaye kutagira icyo bumva(autisme cyangwa schizophrénie)kuko imitsi yo mu maso n’iyo mu rwasaya biba bidakorana.

Si iby’abana gusa

Uretse no kuba atari ibya bene abo bana gusa, ngo si ibyaremwe byose bibasha kwayura.Ngo ni igikorwa gihuriweho n’ibiremwa bifite urwasaya rwagutse(mâchoire).hippopotame-2

Aha rero ni bwo usanga intare,inzovu cyangwa imvubu na zo zayura.Nyamara iyo intare y’ingabo yayuye,iy’ingore ntibikorera icyo.lion_yawns_600x330

Abandi barabikoze arakira

Hari abayura,iminwa ikagendanira ko, hafi no kwitabaza muganga.Kayondo yatashye ananiwe cyane.Yari yifitiye n’ibibazo by’amafaranga.

Ageze mu rugo,asanga umugore n’abana bari mu yandi.Mu munuta umwe gusa, yayuraga incuro zirenze umunani.Aho bose bagarukiye mu cyumba,umunuta wakurikiyeho yarayuye ararenza ,n’iminwa igendanira ko.

Muri ako kanya,abana na bo batangira kwayura no kurira.Umugore ni ko gusimbuka bwangu amwegeka mu gituza kandi ubundi atari aherutse kubikora. Yamukoze mu misaya,n’abana bakomeza kwayura maze iminwa iragaruka,arakira.

Aha ni ho bamwe bahera bavuga ko kwayura bikwiye kwitonderwa iyo habuze empathie.Baba bibaza iki kibazo: abantu batanu bari mu biro bimwe,uwananiwe niyayura,abandi batwawe n’imirimo yabo, bizababaho?

By P.B

Les enfants de la guerre sont plus créatifs!

Les guerres ne font pas que du mal.Là, elles ravivent la solidarité autant des victimes que des bienfaiteurs.Là encore,et plus,elles suscitent la créativité chez les victimes et les rescapés.

Alors que les plus grands et les adultes s’affaissent et baissent les bras,les enfants et les plus petits se tiennent debout,marchent et font bouger les choses.Ils sourient à la paix qu’ils attendent désespérément.s-1-2_kinderrechte_960x480_071022

Si certains sont contraints ou obligés de porter les armes avant d’avoir leur majorité,les autres sont exclus de l’environnement familial ou scolaire.Peu importe les situations,ils parviennent à inventer la vie.

Même le port des armes, ne les laisse pas désarmés.Emportés par tant de difficultés,ils deviennent plus créatifs.S’ils étaient soutenus financièrement,ils pourraient devenir des inventeurs de demain!entants-de-la-guerre

Avec des outils et des matériaux du bord,ils fabriquent ces mini engins,signe qu’un jour,ils réaliseront leurs rêves.

By P.B

Kuriza abana bituma bagira ubuzima bwiza

Ni umuco udasanzwe wo mu gihugu cy’Ubuyapani.Abagabo bo mu bwoko bwa Sumotoris bagomba kuriza(faire crier) abana bakiri bato,basa n’ababahanganishije babiri babiri kugira ngo babone uzi kurira cyane.

Ngo uyunguyu ni we uba ufite ubuzima bwiza,bikagaragaza ko azakangara amahanga.Bityo akaba ari we utegurirwa kuzahabwa inkoni y’ubutware.Nta marira y’ubusa rero!

By P.B

Mu mashuri y’iki gihe,ni « Bye bye Kinyarwanda! »

« Bye bye Nyakatsi » yavuye mu nzira,none hagezweho « Bye bye Kinyarwanda. » Wagira ngo ni ngombwa ko buri mwaka haboneka abantu bagomba kwibasirwa.

Ejo bundi naratangaye cyane mbonye umwana w’umuturanyi wanjye yirukaniwe ko yavuze Ikinyarwanda.Nabanje gushidikanya ngira ngo ni iby’ab’ubu bikoza ku ishuri bakagaruka bagira ngo ababyeyi babongere amafaranga.

N’amarira menshi,uwo mupfakazi urera wenyine abana batanu,barimo batatu bageze mu yisumbuye,yaje gutakambira Urwego rw’Abagore ngo rumugire inama uko yabyifatamo.

Twatumiye umukobwa we usigaje umwaka umwe ngo arangize amashuri.Yaduhaye number za mugenzi we na we wirukanwe ngo tutibwira ko ari ibyo yihangishijeho.Yaratuririye turumirwa.

Azakurwaho amanota atumwe n’ababyeyi

Iri tegeko ryaje ari gatumwa!Ngo umwana akurwaho amanota,byakongera agatumwa n’ababyeyi.Si abana bacu gusa, kuko natwe ibyo bihano bitugeraho.

Abo bayobozi babo babona bayora buri kwezi bakagira ngo natwe ni uko?Ntibyumvikana ukuntu birengagiza ubukene buri hanze aha bakatugerekaho uwo mutwaro.Ni gute nzaba nabuze n’ay’ishuri nkajya kurwana n’ayo matike ya hato na hato?

Ibiri amambu ngo biga kwigisha abandi(TTC)

N’ubwo biga kwigisha abandi,aba bana ntibumva impamvu y’iyi myigishirize (méthodologie). Ikindi ni uko bo muri stage batemerewe gukoresha ubu buryo busa n’ubwo guca intege abanyeshuri.

Abana bo babivuga rimwe na rimwe baseka mu rwego rwo kubinnyega,tuti « Ni iby’abana, buriya ntibumva uburemere bwabyo. » Barira, na bwo tuti « Ntabwo, buriya ntibazasubira kuri icyo kigo. »Ni ibibazo!

Byahozeho ku bw’abazungu!

Nk’ababyeyi twabiganiriyeho,twibukiranya ukuntu ibi byahozeho ku bw’abazungu!Ni bo baduhatiraga kuvuga Igifaransa,uvuze Ikinyarwanda bakamupfukamisha,cyangwa akirirwa yambaye inzogera,nk’ikimenyetso ko ari imbwa (y’impigi!)

Ariko cyaraziraga kugira uwo birukana, kuko babaga bamuhaye urwaho rwo kuva mu ishuri no kurireka burundu.Birababaje kubona ibyo bintu bigarutse muri iki kinyejana!Turatabaza!

By Nyirasafari Consolée/Akarere ka Gisagara

Ukunda itomati zo mu bikombe?

Itomati zisanzwe kandi zisaruwe vuba,ngo ni ingirakamaro ku mubiri no ku buzima bwacu.Zaba mbisi(salades) cyangwa zitetse zigira uruhare mu kurwanya indwara nyinshi zirimo na kanseri.exportations-de-tomates-fraiches

Naho zazindi ziba ziteguye neza kandi ziri mu bikombe,ngo zikura aho izisanzwe zasize.Impamvu nta yindi ni uko ya miti bakoresha kugira ngo zimare igihe,igira ingaruka mbi ku buzima.

Iyo bashaka ko zigurwa byihuse,ba nyir’ukuzikora bagaragaza ko ari umwimerere rwose(naturelles).Nyamara bisphénol-A bashyiramo, ihindanya imikorere y’ubwonko(perturbateurs endocriniens),ari byo bishobora gutera indwara z’umuvuduko w’amaraso zinyuranye(maladies vasculaires),ndetse na kanseri(ku bagore batwite n’abonsa.)itomati

Niba abo banyenganda n’abacuruzi bitwaza icyo kintu cy’umwimerere ngo tuzishishikarire,
birumvikana ko ikiruta ari ukwegukira ibiri byo nyakuri.

Birazwi neza ko izo tomati zo mu bikombe(sauces tomates…) zitworohereza imirimo.Nyamara mu rwego rwo kwirinda(précaution)uwabishobora yagarukira zimwe zisaruwe mu murima(tomates fraîches).Yego bitwara igihe,ariko se hari icyarusha kuryoha izateguriwe mu rugo(tomates faites-maison)?

By P.B

Umwana babyaye ari batatu azaba uwa nde?

Abrahim Hassan ni we mwana wa mbere uvutse ku babyeyi batatu.Nk’uko byatangajwe tariki ya 2 Nzeli n’Ishyirahamwe rishinzwe imyororokere ryo muri Amerika(American Society for Reproductive Medecine,ASRM),uwo mwana yavutse muri Mata 2016.

Bitewe n’uko uburyo bwakoreshejwe butemewe muri icyo gihugu,ikipe y’abaganga iyobowe na Dr John Zhang(Centre New Hop Fertility)yagiye kubikorera muri Mexique ariho umwana yaboneye izuba.

Abagore babiri n’umugabo umwe

Ababyeyi b’uyu mwana bakomoka mu gihugu cya Jordaniya.Nyina yari asanganywe indwara yahitanye abana be 2 bakivuka,akuramo n’izindi nda ebyeri.Mbese urebye, yari yarihebye kandi ashaka urubyaro.

Ni muri urwo rwego abaganga bitabaje undi mugore(mère donneuse)ufite intanga nzima, bazongeraho ADN y’ushaka umwana, hanyuma bazihuza n’intanga z’umugabo we(fécondation in vitro).

Umwana azasa na nde?

N’ubwo ibi bishobora kuba intambwe mu kurwanya indwara z’ikiryango(maladies héréditaires), abahanga ntibaramenya uyu mwana isura azafata ari iy’uwuhe mubyeyi.

Ese ADN z’ababyeyi babiri nizidashobora guhuza neza(interférence),ntizizagira ingaruka ku buzima bw’umwana?Umunsi byagaragaye ko uyu mwana afite ibibazo bikomeye,ni nde uzabibazwa(responsabilité)?

None se,nyina w’ukuri ni uwamutwaye mu nda(mère porteuse),cyangwa ni uwamuhaye ubuzima(mère donneuse)?Ibibazo ni byinshi.

Byisomere: Premier enfant avec trois parents biologiques

By P.B

Hari buzima ki muri Minisiteri y’Ubuzima mu Rwanda?

Byatangiye Inama y’abaminisitiri idasanzwe yirukana burundu bamwe mu bakozi ba Minisiteri y’Ubuzima.Iyo nama yo ku wa 24 Kanama 2016 yari iyobowe na Perezida wa Repubulika,Paul Kagame,yirukanye burundu Dr Karema Corine na Bwana Mugume Nathan,bari abayobozi bakuru muri iyo Minisiteri.

Muri iyo jugujugu,Minisitiri w’Ubuzima na we yaregujwe.Igitangaje ni uko nta nama y’abaminisitiri yateranye.Mu itangazo ryo ku wa 11 Nyakanga 2016 ryasinyweho na Minisitiri w’Intebe,Murekezi Anastase,rivuga ko Dr Binagwaho Agnes wari Minisitiri w’Ubuzima yakuwe kuri uwo mwanya.agnes-binagwaho-yirukanywe

Agnes Binagwaho ni indasimburwa?

Ntibisanzwe ko umuntu akurwa mu mwanya igitaraganya nta wundi wo kumusimbura.None se Agnes Binagwaho yaba ari indasimburwa kuri uwo mwanya?

Tuvuge se ko ubuzima bwaba ari bubi muri iyo Minisiteri ku buryo bigoye kubona umusimbura?Aho si ikibazo kiri hagati y’uwirukanywe(Agnes), uwamwirukanye(Prezida) n’uwasinye(Minisitiri w’Intebe)?Uku gutinda ntikwabura gutera impungenge, niba koko ubuzima ari ishingiro rya byose.

Ku rundi ruhande ariko,bishobora gutanga isomo kuri ba bandi bagirwa ba « Minister » bagahugira mu kwivugira,kwishongora no kwihakirwa,aho kuvugira abo bashinzwe no gukemura ibibazo byugarije abayoborwa.

Iyi Minisiteri ikeneye umunyamibare

Kubera ibibazo by’amafaranga n’imiti bikunze kuyivugwamo,iyi minisiteri ikeneye umuntu w’umunyamibare(mathématicien)kugira ngo abone ibisubizo nyabyo mu nzira zisobanutse.

Nyir’ubwite(Agnes) na we ashobora kuba yibaza niba bagishaka inzira zo kumugarura ku mirimo ye.N’ubwo na Minisiteri y’Uburezi ntacyo yayimariye cyane,hari abakeka ko Charles Murigande(PhD en Mathématiques) ari we wagerageza kuzahura iy’Ubuzima.dr-charles

Kuba ubu ashinzwe iterambere muri Kaminuza y’U Rwanda,bimuha amahirwe yo kuba yafasha Mitiweli n’Ibitaro kugera ku iterambere ryifuzwa kandi rikwiye.Hari ubwo ibyo yungukiye muri Haward Universty(College of Medecine)byagirira akamaro iyi Minisiteri.

Ndagena sindagura!

Abandi bo bakeka ko Dr Richard Sezibera yaba agiye kuyisubizwamo nyuma yo kurangiza mandat ku buyobozi bw’Umunyamabanga Mukuru wa Afurika y’Uburasirazuba(EAC).1361662937010102222

Na we ategereje umwanya.Kandi ngo akiyirimo,ibintu byari biri ku murongo mwiza,bisubira i Rudubi asimbuwe na Dr Agnes Binagwaho.

Niba kugirwa Minisitiri wa Siporo bidasaba ko wigeze kuba umukinnyi rurangiranwa,kuki iy’ubuzima itashingwa undi ureba ibintu ku bundi buryo butari ubw’umuganga gusa?Aho ntibyakemura ibibazo byabaye akaramata?

By P.B

 » Un nouveau colonialisme qui menace la paix des peuples », le Pape François

Les lectures de ce 26ème dimanche nous révèlent la distance que la richesse établit entre les riches et les pauvres(Amos 6,1.4-7). Cette distance est magnifiquement esquissée par l’Évangile à travers le portrait d’un homme riche et du pauvre nommé Lazare(Luc 16,19-31).

Parfois, les riches travaillent dans l’anonymat en se protégeant contre les miséreux, de sorte que leur trésor soit toujours lumineux.Ils savent tourner à leur avantage le message d’Abraham: « Que de là-bas, on ne traverse pas vers nous. »

C’est ce manque de réciprocité revitalisante que le Pape François déplore et décrit comme un nouveau colonialisme qui menace la paix des peuples.Il le disait en ces termes,quand il s’adressait aux Mouvements Populaires(Amérique Latine):

« Les peuples du monde veulent être artisans de leur propre destin.Ils veulent conduire dans la paix leur marche vers la justice.Ils ne veulent pas de tutelles ni d’ingérence où le plus fort subordonne le plus faible.Ils veulent que leur culture,leur langue,leurs processus sociaux et leurs traditions religieuses soient respectées.

Aucun pouvoir de fait ou constitué n’a le droit de priver les pays pauvres du plein exercice de leur souveraineté et,quand on le fait,nous voyons de nouvelles formes de colonialisme qui affectent sérieusement les possibilités de paix et de justice parce que la paix se fonde non seulement sur le respect des droits de l’homme mais aussi sur les droits des peuples particulièrement le droit à l’indépendance. »

« Le colonialisme,nouveau et ancien,qui réduit les pays pauvres en de simples fournisseurs de matières premières et de travail bon marché,engendre violence,misère,migrations forcées et tous les malheurs qui vont de pair…précisément parce que,en ordonnant la périphérie en fonction du centre,le colonialisme refuse à ces pays le droit à un développement intégral. »

Bon dimanche à toutes et à tous!

By P.B

%d blogueurs aiment cette page :