Algérie:le président Bouteflika va très bien dans son fauteuil roulant!

Pour certains présidents africains,il est malsain de quitter le siège présidentiel.On l’occupe jusqu’à la mort.C’est marrant.Qui aurait pensé que Robert Mugabe,à 93 ans, se maintiendrait au pouvoir au Zimbabwe qu’il dirige depuis l’indépendance(18 avril 1980)?Robert Mugabe

Il en est de même d’Abdelaziz Bouteflika,en Algérie. Au pouvoir depuis 1999,il a eu ses 80 ans le 2 mars 2017.En 2013,il a été frappé par un accident vasculaire cérébral (AVC) qui a affecté sa mobilité et son élocution. Ses problèmes de santé récurrents posent question sur sa capacité à diriger le pays.

C’est son premier ministre Abdelmalek Sellal qui a été reçu à Tunis par le président Béji Caïd Essebsi et le chef du gouvernement Youssef Chahed. Plusieurs accords de coopération, notamment en matière de sécurité et de culture, ont été signés au cours de sa visite.

A lire: <a href= »http://www.20minutes.fr »>Le président Bouteflika va très bien!</a>

Abdelmalek Sellal a assuré que le président Abdelaziz Bouteflika, dont l’état de santé fait régulièrement l’objet de spéculations, allait « très bien ». Interrogé par un journaliste sur ce sujet lors d’une conférence de presse, le chef du gouvernement algérien a répliqué : « Il vous passe le bonjour et il va très bien. »

C’est ça la politique!

By P.B

 

Icyo wakora niba uhorana uburyaryate mu maguru

Hari abananirwa gusinzira kubera amaguru ahora akonje.Nijoro barara bayamanitse cyangwa bayazereza mu buriri(impatiences).Hari n’ubwo abaremerera bukarinda bucya.Byagera muri iki gihe cy’Itumba(Hiver),kubyuka mu gitondo bikaba intambara no kugenda kikaba ikibazo.

Iyo begereye muganga ababwira ko biterwa no kudatembera neza kw’amaraso.Buri gihe baba bibaza ngo tugomba gukora iki ngo dukire?None byaba ari twibanire?

Kunywa imiti ntibihagije

Ntiwarwara ngo unanirwe kujya kwa muganga niba ubushobozi bubikwemerera.N’ubwo hari abahitamo kurembera mu rugo,birumvikana ko abazajya kwa muganga atazabura kubandikira imiti.Ariko se birahagije ngo ukire koko?

Kumenya impamvu ibitera

douleurs-jambes_visuel

Icy’ingenzi si ukwivuza gusa,ahubwo ni no kumenya impamvu nyakuri ibitera(cause).Aho si umunaniro kubera ingufu nyinshi umubiri wakoresheje(effort physique)?Ntibyaba biterwa n’inkweto ndende cyangwa kwicara hamwe igihe kirekire(sédentarité)?Nticyaba ari ikimenyetso cy’izindi ndwara(pathologies) zinyuranye z’imitsi(insuffisance veineuse,arthrose…)?

Wishidikanya

Nk’uko tubikesha ikinyamakuru topsante.net,hari ibintu 2 byagufasha, maze ubuzima bukongera kukuryohera:kwitondera uko wowe ubwawe ubayeho(hygiène de vie)no kubitekerereza muganga.Ngo byahindura byinshi muri uko kubabara cyangwa kuribwa mu maguru.Wishidikanya rero cyangwa ngo utinde mu mayira.Gerageza.

By P.B

La famine menace cinq millions de personnes au Soudan du Sud

Selon l’Organisation des Nations unies pour l’alimentation et l’agriculture (FAO),le Fonds des Nations unies pour l’enfance (UNICEF)et le Programme alimentaire mondial (PAM) ,les conflits et l’effondrement de l’économie ont entrainé près de 100.000 personnes dans une situation de famine dans plusieurs régions du Soudan du Sud.

Trois années de conflit ont gravement compromis la production agricole et les moyens d’existence ruraux à travers le pays. La recrudescence des violences depuis juillet 2016 a contribué à l’effondrement de la production agricole, y compris dans les zones auparavant stables.

Par ailleurs, la malnutrition s’est aggravée avec la généralisation des combats, les déplacements de population, un accès limité aux services de santé et une faible couverture des installations sanitaires.

Les organisations onusiennes ont insisté sur l’importance de garantir le libre accès de l’aide humanitaire à toutes les personnes confrontées à la famine ou menacées de famine afin de remédier à la catastrophe.

La FAO, l’UNICEF, le PAM et d’autres partenaires ont mené de vastes opérations de secours depuis le début du conflit et intensifié leurs efforts visant à atténuer les pires répercussions de la crise humanitaire en 2016. Si les trois agences onusiennes parviennent à acheminer l’aide de manière appropriée et durable, des progrès devraient être constatés d’ici les prochains mois et les souffrances liées à la faim devraient s’atténuer. Mais si rien n’est fait, le nombre de personnes en situation d’insécurité alimentaire devrait atteindre le pic de 5,5 millions de personnes en juillet.

Lire:Aide d’urgence pour 5 millions de personnes confrontées à la famine

D’ores et déjà, la FAO a fourni à plus de 2,3 millions de personnes des kits d’urgence pour les moyens d’existence afin de les aider à pêcher ou à planter des légumes. Elle a également vacciné plus de 6 millions de bêtes, telles que des chèvres ou encore des moutons, afin d’empêcher davantage de pertes.

Le PAM envisage, pour sa part, de fournir une aide alimentaire et nutritionnelle à 4,1 millions de personnes lors de la saison maigre de cette année, notamment à travers des repas scolaires et la mise en place de programmes communautaires de relance et visant à renforcer la résilience des populations.

En 2017, l’UNICEF vise à soigner 207.000 enfants souffrant de malnutrition aigüe sévère, et soutient avec ses partenaires 620 programmes de traitement thérapeutiques ambulatoires et près de 50 sites thérapeutiques hospitaliers à travers le pays afin de fournir aux enfants un traitement d’urgence.

Quels seront les résultats si les conflits politiques continuent?Cette aide atteindra-t-elle tous les nécessiteux?

By P.B

Why Typhoid in Africa is no vaccine

Typhoid, one of the classic infectious diseases afflicting humanity, is still a relatively common illness in many lower-income and middle-income countries (LMIC).1 The disease is associated with chronic fever that, if not treated, can lead to complications such as intestinal perforation or neurological problems.2

The diagnosis of typhoid is complicated because clinical presentation can be non-specific and can resemble a number of other diseases, such as malaria, typhus, and various viral infections. The current typhoid diagnostic kits are relatively unreliable, and microbial culture from blood or other bodily secretions of the main bacterial aetiological agents Salmonella enterica serotype Typhi and S enterica serotype Paratyphi A remains the gold standard.3typhoid

Microbial culture requires the availability of adequate laboratory facilities, including blood and microbial culture equipment, and appropriate bacteriological expertise. Unfortunately, these are not always present in LMIC settings and the incidence of typhoid in many regions, particularly Africa, remains relatively undefined.

Nevertheless, more than 20 million cases of typhoid have been estimated globally, most of which are caused by S Typhi, with between 200 000 and 600 000 deaths.However, the estimates are compromised by limited epidemiological information and restricted geographical coverage, as well as the problems with diagnosis.

Interest in typhoid has increased in recent years, driven by a number of factors. Multidrug resistance has been increasingly reported as a characteristic of S Typhi isolated in the past decade and from different parts of the globe.

<

p class= » »>See: Typhoid in Africa and vaccine deployment

Although there is historical evidence that typhoid has been established in south and southeast Asia for decades, there have been increasing reports of typhoid in different African countries, potentially associated with multidrug resistance.

By P.B

Byicwa no kutabimenya, KAMALI we!

Ntangajwe no kugwa kuri iyi nkuru imaze iminsi kuri uru rubuga. None ndashaka gusubiza Kamali, n’ubwo ntazi ko inama yanjye izamubera igisubizo. Biranashoboka ko yabonye abandi bamugira inama nk’uko yabyifuzaga. Iyaba yari yashyizeho aderesi,njyewe n’umugabo wanjye twari kuzamusura tukabiganiraho twitonze.

Gusa burya nyine, hari ubwo ibintu byicwa no kutabimenya. Birashoboka ko umudamu wawe yamaze kurambirwa kubikora ku buryo bumwe, nawe ukaba utajya umufasha guhindura cyangwa ngo umubwire uko ubyifuza.

Soma iyo nkuru hano: Byarandenze:Hashize igihe nifuza bizu

Nkurikije uko ubyivugira, naketse ko ibyo wita ko agutera umugongo, ahubwo ari ukuwugutegera ngo arebe ko umukikiriza mu manyankinya nk’ikimenyetso ko ukimushyigikiye!

Naho kureba hirya, aho si ukugira ngo nawe umuhere bizu mu rwunganiro rw’ijosi(dans le cou)nk’abakireba mu cyerekezo kimwe?Aho ntujya wibagirwa ko utari uwo guhabwa gusa, nawe ugomba gutanga? Ngaho gerageza n’ibyo uzatubwire…

Tekereza nko kuri iyi Saint Valentin, ugize utya ukamwereka ko udushya tutagushiranye, ko ahubwo ari igihe cyari kitaragera!Ntazabyibagirwa na rimwe. Indabo gusa ntizihagije. N’ibindi ntuzabyibagirwe.

Ni njye Mukankusi Marie-Ange/GIKONDO

Kenya:Umukecuru n’umwuzukuru bibaniye nk’umugabo n’umugore

Abantu bo mu majyaruguru ya Kenya bakubiswe n’inkuba baguye gitumo abo batakekeragaho bene ayo mahano.Umwuzukuru na nyirakuru bari biturije mu buriri nk’umugabo n’umugore.Uwo mukecuru w’imyaka 72,we nta soni byari bimuteye kuryamana n’umwuzukuru we utarengeje imyaka 20.

Abaturanyi bamubajije icyabimuteye abahindura urw’amenyo ngo birengagije ko amaboko ye hari aho atakikora!Ngo umwuzukuru nta kibi yakoraga uretse kumufasha kwikiza insya(poils pubiens).Abari aho bose bicwa n’inkwenene.

Bahise badukira umusore,ariko we ntiyabahisha.Ngo abikora uko nyirakuru abimusabye.Kandi ngo bitangirira no mu mvugo,kuko hari ubwo abivuga n’ababyeyi bumva ngo « umugabo wanjye uyu munsi arandaza« ,bo ntibasobanukirwe,bakibwira ko ari amashyengo.

Nk’uko tubikesha ikinyamakuru http://www.imatin.net, ngo ibyo bikunze kubaho mu bihe by’iminsi mikuru.Igishimisha uyu musore ni uko iyo barangije,uwo « mucuti we » amubwira ngo « urakoze mugabo mwiza. » Akemeza ko ari nta mukobwa n’umwe uramubwira amagambo nk’ayo nyuma y’igikorwa nk’icyo.

Gusa,iki kinyamakuru ntikivuga niba uyu mukecuru yararezwe gufata abana, cyangwa niba hari ibihano umuryango wamugeneye.Ese ababyeyi b’uyu musore bazabyitwaramo gute?Rwacibwa n’uwaba azi neza niba mu mico yabo habamo kirazira!

None iminsi mikuru yaba iduhemukira,hafi no kuduhekura?

By P.B

20 novembre:journée mondiale de l’enfance

La journée mondiale de l’enfance est célébrée chaque année,en cette date du 20 novembre.C’est le moment de réaliser des actes concrets au lieu de se satisfaire des statistiques.

La Journée mondiale de l’enfance a été créée en 1954 et est célébrée chaque année le 20 novembre afin de promouvoir le respect et les droits des enfants.

Cette date marque le jour de l’adoption par l’Assemblée de la Déclaration des droits de l’enfant [A/RES/1386(XIV)] en 1959, et de la Convention relative aux droits de l’enfant, signée en 1989.

C’est le moment de rappeler qu’il ne s’agit pas de droits de quelques enfants mais de tout enfant dans tous les pays

Depuis 1990, la Journée marque également l’anniversaire de l’adoption de la Déclaration et de la Convention relative aux droits de l’enfant.Sur la base de cette Convention et des efforts conjoints de l’ensemble des pays et régions, l’Unicef soutient et célèbre chaque année le droit des enfants lors de la Journée mondiale de l’enfance. Par le dialogue et l’action, « bâtissons un monde où les enfants peuvent s’épanouir librement ! »

Les mères et les pères, les enseignants, les infirmières et les médecins, les dirigeants ou les militants de la société civile, les chefs religieux ou de communautés, les chefs d’entreprises et les professionnels des médias, de même que les jeunes et les enfants eux-mêmes peuvent jouer un rôle important et faire de cette Journée mondiale de l’enfance un événement à part dans leur société, pour leur communauté ou pour leur pays.

Là où le contexte et la situation permettent le développement de ces droits en actes concrets

La Journée mondiale de l’enfance offre à chacun et chacune d’entre nous une occasion unique de sensibiliser le public aux droits de l’enfant, de promouvoir et de mettre en lumière ceux-ci, mais aussi de transformer cette date en actes concrets en faveur des enfants partout dans le monde.

De cette façon,tous les acteurs et décideurs comprendront vraiment que derrière les statistiques,il y a des enfants »

By P.B

Bazumva ryari, abarenganya abakene?

Mu bihugu bitari bike, hakomeje kuboneka ibimenyetso n’indwara z’ubukene. Bamwe barabuhunga, bagasa n’abahungiye ubwayi mu kigunda kuko abo basanga badashaka abababunzaho ubukene.

Mu bihugu byose, usanga abakire bagerwa ku mashyi ari bo bafite mu biganza byabo ubukungu n’ibintu byose byagatunze imbaga. Ni bo bagena ibiciro bakurikije inyungu bakeneye.

Abakene bo icyo bakeneye ni ukuramuka. Kandi ntibaramuka batifashishije iminzani y’abakire. Abenshi bafite ubushobozi bwo kugura gusa ibya make biri mu kigero cy’inkumbi kuko ibindi bibasumbye.

Icyizere ni gike rero ko ako karengane kacika.Ni yo mpamvu Pawulo Mutagatifu ashishikariza gusabira abantu bose, ariko cyane cyane abategetsi bafite inshingano zo gutuma tubaho dutunganiwe(1 Tim.2,1-8).

Ntitwatunganirwa , abo bakire b’abanyamaboko batabigizemo uruhare. Ariko se ko ari bo barenganya abakene, bazageraho bumve impanuro?Tubizirikane mu isomo rya mbere ryo kuri iki cyumweru, dutega amatwi umuhanuzi Amosi:

« Nimwumve ibi ngibi, mwebwe murenganya abakene,mugira ngo mutsembe ab’intamenyekana bo mu gihugu,muvuga ngo « Mbese imboneka z’ukwezi zizaraangira ryari ngo dushobore kugurisha ingano,na sabato izashira ryari,ngo dushobore gufungura imifuka y’ingano twahunitse,tugabanye igipimo twunguriramo igiciro,tubeshyeshye iminzani y’ubuhendanyi,abatindi tubagure amafeza,nabakene ku giciro cy’amasandari abiri?Yemwe tuzagurisha ingano zacu,tugeze no ku nkumbi! » Uhoraho abirahije ikuzo rya Yakobo,ati « Sinzibagirwa na kimwe mu bikorwa byabo. »(Amos 8,4-7)

By Protogène BUTERA

Un vaccin antisida le moins coûteux

D’après l’équipe de chercheurs espagnols,il y a un espoir d’aboutir à un vaccin thérapeutique contre le Sida.Et de fait,un essai encourageant pour un vaccin curatif antisida a été réalisé auprès d’un groupe de patients contaminés par le VIH, avec pour la « première fois » des « résultats significatifs. »

24 patients porteurs du VIH-sida, ont participé à cet essai.La lecture des résultats publiés dans la revue spécialisée The Journal of Infectious Diseases, montre qu’il y a « une baisse significative de la charge virale chez la majorité des patients traités au bout de 24 semaines ».

Comme il est indiqué dans ces travaux dirigés par le Dr Josep Maria Gatell, « cette baisse a été très importante chez certains, mais dans aucun cas le virus n’était devenu indétectable. »

Le communiqué diffusé par l’Hospital Clinic et Hivacat, un programme de recherche régional sur les vaccins antisida,souligne qu’aucun vaccin thérapeutique n’avait atteint, jusqu’à présent, les niveaux de réponses auxquels on est parvenu grâce à cette étude.

De plus,dans cette étude, le vaccin a été « personnalisé » pour chacun des patients traités, en utilisant des cellules du système immunitaire de ceux-ci, et administré en trois doses.

Le but de ce type de vaccin est de réduire, voire d’éliminer la nécessité d’un traitement antirétroviral contraignant et coûteux.

Selon Marc de Semir, responsable de la communication à l’hôpital barcelonais, un vaccin tel que celui utilisé dans l’essai serait trois fois moins coûteux que les traitements antisida classiques.

Lire:Essai encourageant pour un vaccin curatif antisida

Ce vaccin sera-t-il tellement moins coûteux qu’il sera aussi abordable par les plus vulnérables parce que plus pauvres?

By P.B

Abaye umubyeyi ku myaka 72!

Burya koko ngo ntawe uvuma iritararenga!Ubanza Abanyarwanda baba bibeshya iyo bavuga ngo umugore yaracuze,ntakibyara cyangwa ngo yarengeje imyaka yo kubyara.

Inkuru y’uyu mugore wo mu gihugu cy’Ubuhinde irabigaragaje.Ibyamubayeho byamubereye igitangaza nk’icya Elizabeti wo mu Ivanjili(Lc 1,36). Ku myaka 72 na we yagize ibyishimo byo kuba umubyeyi kandi ubundi yitwaga ingumba.umugore ukuze yarabyaye

Ku itariki 19 mata ni bwo Daljinder Kaur yibarutse imfura ye y’umuhungu.Uyu mwana yavutse apima ibilo 2 kandi abaganga bemeza ko nta kibazo na gito uwo umwana afite.Ngo ameze neza rwose.

Bamwise Armaan nk’izina ry’ibitaro by’aho yavukiye.Abaganga bakoresheje ubugenge bwo guhuza intanga(fécondation in vitro)z’umusaza n’umukecuru we.

Ibiri amambu,bombi bari bamaranye imyaka 46 babana kandi barasezeranye.Mbese urebye bari barihebye nk’abo Imana yavumye.Ubu ngo yumvise ugutakamba kwabo.

Abantu bakunze kubabaza ku maherezo y’uwo mwana bigaragara ko bazasiga akiri muto.Igisubizo cyabo ngo nuko bazakora ibyo bashoboye byose,ibisigaye Imana ikazabikora kuko Yo ihoraho.

Mohinder Singh Gill w’imyaka 75 n’umugore we ntibaremeza niba bazongera gukoresha ubwo buryo kugira ngo bagire umwana wa kabiri. Bashobora gutinya kugondoza iyo Mana.

Inkuru yose : A 72 ans,elle donne naissance à son premier enfant

By B.P

Virus ya Zika ntiyaba ari intwaro y’amajyambere?

Inkeke zikomeje kwiyongera ku ngaruka n’impamvu za Virus ya Zika. Ubushakashatsi bwasohotse muri uku kwezi kwa kane bwagaragaje ko Zika idateye ubwoba gusa ahubwo ari n’ikibazo.

Ni ikibazo kuko itagiterwa no kuribwa n’umubu gusa.Ubu noneho igeze no kwandurira mu mubano w’ababana bakorana imibonano y’ibitsina bisa(homosexuels).Ibi byose bitera bamwe kwibaza impamvu nyayo y’iyi virus n’ako izakururira isi.

Intwaro gahinyuzabagabo

Muri Amerika,hari ibihugu bibiri byonyine Zika itateraga impungenge bitewe n’imiterere yabyo.Ibyo bihugu ni Chili na Canada.Nyamara vuba aha muri Chili higaragaje ibimenyetso by’umubu utera Zika.Na Canada na yo iryamiye amajanja.

Ku rundi ruhande,ibihugu Zika yiganjemo bihuriye ku kintu kimwe gikomeye ku rwego mpuzamahanga ariko gishingiye ku myemerere no ku mico.Icyo kintu ni gahunda zo kuboneza urubyaro no gukuramo inda (contraception et avortement)zishyigikiwe n’ibihugu by’ibinyamaboko(Grandes puissances).

Urugero rufatika ni igihugu cya Brezili.Ngo Itegeko Nshinga ry’iki gihugu ntiryemera gukuramo inda,uretse mu gihe cyo gukiza umwana cyangwa umubyeyi. Kubirengaho ni icyaha gihanwa n’amategeko.Ariko se hakurikijwe urwego Zika igezeho yibasira abaturage,byakomeza gutyo? Bazitwaza iki bahakana iyo nzira y’indi y’amajyambere?

Kuba gutsimbarara ku mico bishoboka, ni ho bamwe bahera batekereza ko hari hakenewe indi ntwaro nk’uburyo bwizwe neza bwo guhindura iyo mico n’imyemerere kuko ubundi buryo bworoshye(mesures douces)bwari bwarananiranye.

Muri iyo nzira yo guhindura  amategeko n’imigenzereze itari yoroshye,Zika irenze kuba gahinyuzabagabo gusa. Uretse n’ibyo,ishobora kuba n’intwaro y’iterambere ryizwe neza.Imijyi yarangwaga n’akajagari (bidonvilles)izikubita agashyi mu kongera isuku…

Intwaro y’irindi terambere

Biragaragara ko Zika atari indwara y’icyorezo gusa ahubwo ari n’intwaro y’iterambere yizwe neza.Icyo duheraho tuvuga ibyo ni uko mu mwaka wa 2013 Ubwongeleza bwakozeumubu OX513A  w’ingabo (génétiquement modifié) wagombaga kugabanya ubukana bw’imibu y’ingore itera Zika(par accouplements).Zika2

Uwo mubu w’umukorano wakwirakwijwe na Sosiyete Oxitec GM ikora imiti.Ngo wagombaga gutuma Zika igabanukaho 95% mu gace ka Itaberaba mu mujyi wa Juazeiro aho Zika yashinze ibirindiro, n’ahandi.

Ibyo bateganyaga rero si ko byagenze kuko yahinduye isura.Icyo bari bitezeho igisubizo cyabyaye ikindi kibazo.N’ubwo bimeze gutyo,iyo nzira(moustique génétiquement modifié) hari abakiyifitiye icyizere.N’akataraza kari inyuma.

By P.B

Wamenya ute ko umubyibuho wawe urenze urugero?

Hari aho babona umuntu ubyibushye bakamuha amashyi ngo yaratamiye cyangwa ngo ubuzima bwararyoshye.Ahandi bamurabukwa bakamuha induru ngo ni ikamyo ntakwirwa mu nzira.Urugero rw’umubyibuho ukwiye rwaboneka gute?

Urwo rugero ni urwagufasha kumenya niba umubyibuho ufite utazashyira ubuzima bwawe mu bibazo.Warumenya uhereye ku ngano nyayo y’umubiri wawe(Indice de la Masse Corporelle=IMC)n’igihe ukoresha ugenda.
Umubyibuho 1a)Ingano nyayo

Nk’uko tubikesha Doctissimo.fr, IMC ni uburyo bwizewe kandi bubereye buri wese uretse abagore batwite cyangwa bonsa,abari mu zabukuru(séniors)n’abakora imikino y’ingufu(ku mpamvu zumvikana zijyanye n’ubuzima bwabo).

Ngo kumenya ibiro ufite ntibihagije kugira ngo ube uzi uko ungana by’ukuri.Ingano yawe nyayo ni igisubizo gitangwa n’ubwo buremere(kg)kugabanya uburebure (m)bwikubye kabiri(poids/taille au carré).

Tuvuge ko upima ibiro 80(kg),ukagira n’uburebure bwa 1,70m.Icyo gihe IMC yawe izaba ingana na 80/1,70×1,70=80/2,89=27,68.

Dukurikije ibisobanuro(interprétations) bya OMS,iyo igisubizo kiri munsi ya 16,5 umuntu aba afite ikibazo cy’imirire (dénutrition);yagera kuri 18,5 akaba ari mu gice cy’abananutse (maigres);hagati ya 18,5 na 24,9 ni mu rugero rwiza(normal).

Hagati ya 25 na 29,9 ni umubyibuho utangiye (surpoids) ;guhera kuri 30-35 ni umubyibuho urengeje (obésité modérée); hejuru ya 35-40 ni umubyiho ukabije(obésité sévère).Ibirenze 40 ni umubyibuho w’injyanamuntu (obésité morbide).Ishakire igisubizo cyawe rero!

b)Igihe ukoresha

N’ubwo bisa n’ibigoye kubara,ariko biroroshye gukorwa.Ahangaha ngo ushobora kureba igihe ukoresha ugenda metero 800.Ikigoye ni ukubara izo metero.

Niba ukoresha iminota irenze 3 mu kuzigenda, ukazirangiza wahagiye cyangwa uruhutse nka gatanu, umenye ko ugeze kure.

Fata ingamba zo kugabanya ibiro ugabanya iyo minota!Ariko se nibakubona wiruka,ntibazavuga ko wasaze?!Hari ubwo n’ubu buryo bwagufasha:http://www.maker.tv/lifestyle/video/Wzg6NMMi0Iju

By P.B

Virus idasanzwe ya Sida iracengana n’ urukingo

Muri iyi minsi(kuva 2013)mu Burusiya hadutse virus ya Sida ifite umuvuduko udasanzwe mu kwanduza.Iyo virus bise 02_AG/A yibasiye ibice bya Siberiya na Tchetchenia ikaba yarasatiriye cyane n’ibihugu byo muri Aziya yo hagati.Impungenge ni nyinshi ko nigera muri Afurika izagarika ingogo.

Kubera iyo mpamvu,birashyushye hagati y’Abanyamerika n’Abanyaburayi. Barahiganirwa umwanya wa mbere mu kugera ku rukingo .Bamwe bashyize imbaraga mu rufasha kwirinda(vaccin préventif),abandi bibanda ku rukiza(curatif).

Nko muri Espanye,abarwayi 24 bakoreweho igeragezwa ry’urukingo maze nyuma y’ibyumweru bike,abantu 12 bonyine(ni ukuvuga 50%)bagaragaza ibimenyetso by’igabanuka ry’ubukana bwa Sida(baisse de la charge virale).

Urwo rukingo rwo mu bitaro bya Barcelona  rwabaga rwihariye kuri buri wese(personnalisé).Haracyakenewe icyatuma ruba rusange.Icyakora ngo rushobora kuzaba ruhendutse incuro 3 ku biciro bisanzwe by’imiti igabanya ubukana.

Mu Bufaransa naho, mu bitaro bya Marseilles, abantu 46 bemeye gukorerwaho igerageza bagaragaje ko urwo rukingo rushobora gukiza(vaccin curatif).Abo kandi bari basanzwe bari ku miti igabanya ubukana(trithérapie). Nyuma y’umwaka, nta bimenyetso by’ubwandu byari bikibarangwaho kuko batahagaritse n’iyo miti.

Ibyo bitaro   bifite icyizere ko rutazatinda kugera ku barwayi barutereje ari benshi.Birasaba ko iryo suzuma-gerageza rizabanza  rikongera umubare watuma urwo rukingo rugirirwa icyizere rutageretsweho n’iyo miti isanzwe itigererwa.

Mu rwego rw’iyo miti,uretse Truvada ikosha ariko ikoreshwa muri Amerika,Univerisite ya Montpellier na yo iri kugerageza uwitwa ABX464 utuma virus idakomeza gukwirakwira mu mubiri.Aho utandukaniye na Trithérapie isanzwe ngo ni uko bidasaba ko umurwayi akomeza kuwufata kugira ngo ukore.

Abazagera kuri urwo rukingo mbere,uretse no kwandikwa mu mateka,bazaba bafite isoko rigari kandi ryagutse. Abanyamerika n’Abanyaburayi ni nde uzatsinda undi kuri uwo mukino?
By P.B

Quand le jeûne est bon pour le cerveau

Le Carême est le temps favorable pour le jeûne.On fait l’effort de se priver des choses délicieuses. Quand c’est le Vendredi Saint, le jeûne revêt d’une vertu merveilleuse: préparer un espace meilleur pour l’événement majeur que sont les fêtes pascales.
Outre sa force de lutter contre le stress(des fêtes)et l’obésité, le jeûne est bon pour le cerveau. Il n’a pas seulement des effets spirituels et physiologiques, mais aussi des effets neurologiques.


Grâce au jeûne intermittent, il s’opère dans le cerveau un nettoyage nécessaire pour le bon fonctionnement de la mémoire. Selon Mark Mattson, pendant ce temps de jeûne, le cerveau produit des protéines spécialisés pour vider des réserves de graisses, et ainsi créer plus d’espace disponible.


Bien sûr que jeûner ne signifie pas s’affamer!Un jeûne bénéfique consisterait à sauter un repas entre les deux ou à réduire sa consommation de deux jours par semaine, en ne prenant que de l’eau ; cela veut dire que les 5 autres,on mange normalement.


En ce moment de privation, surviennent souvent des sensations qui rendent le jeûne insupportable, et donc le désir de le briser:la faim,la nausée, les maux de tête, douleurs abdominales et faiblesse générale.


Pourtant, ces sensations sont le signe de la bonne qualité du carburant en train de brûler par le moteur en marche. Après, on a le sentiment de bien-être sans équivalent.

Le jeûneTestez-le.Vous verrez combien à Pâques et les fêtes qui suivront,votre visage sera radieux, votre voix harmonieuse, votre âme généreuse et votre cœur spacieux pour la présence de cet Hôte à votre porte.

By Protogène BUTERA

Amabwiriza y’ibukuru aratumaze!

Birasanzwe ko inyamaswa nini zitungwa n’intoya. Muri iyi si ni ko bimeze. Buri yose igira uburyo bwo kwirwanaho. Ariko se umuturage urenganijwe n’amabwiriza y’ibukuru abariza he? Arengerwa na nde? Yabigenza ate mu gihe akiri ya nsina ngufi icibwaho amakoma?

Vuba aha hadutse inkubiri yo gukoresha utumashini twa EBM dutanga inyemezabuguzi(facture). Ibyo bintu byaturutse iyo hejuru babitura ku bacuruzi, hatabayeho kugishwa inama no koroherezwa mu kutugura.

N’ubwo kudukoresha ubwabyo atari bibi, ariko turahenze byabuze urugero kandi isoko ryatwo na ryo ni amayobera. Twaba twapfuye kikaba ikindi kibazo. Bene byo bakaguca ajya kungana n’agura inshya, ngo niwanga wirengere amande.

Na bamwe bitwa abunganizi mu bucuruzi bagira gutya ngo hari amabwiriza mashya avuye hejuru mu Kigo cy’Imisoro. N’uwagombaga gusonerwa akegekwaho urusyo. Buri wese uko ashoboye akegeza intugu hejuru. None abacuruzi batari bake batangiye gukinga imiryango bigendera za Uganda na Zambiya.

Mu nzego zinyuranye

Bene ayo mabwiriza ntagira imipaka. Hari n’aherutse kuva muri MINEDUC yatumye abarimu ba hano iwacu muri Kayonza badahemberwa ku gihe(kugera tariki ya 16/03, serumu y’ukwa 2 yari itarabageraho) kandi ahandi amafaranga barayabonye. Bitera kwibaza niba abo anyuraho batabanza kuyazunguza mu gihe mwarimu we abuzwa amahwemo n’abamwishyuza kode cyangwa aho bamwanditse(yikopesha).

Amabwiriza

N’ejo bundi abanyamategeko bakuviriye i Kigali bugama ku baturage ngo bagiye kubaburanira ingurane z’ibintu byabo byangijwe na Leta. Bitwaza amabwiriza mashya y’uko abaturage bagomba kwishyira hamwe bakegurira ikibazo cyabo abo banyamategeko kuko badahabwa munsi ya 500000frw ku rubanza. None bamwe n’ihene zabo ubuyobozi bwazitwaye ngo ntibatanze Mitiweli!

Abayobozi batowe vuba aha bo batangiye kubigira urwitwazo. Si iby’imihini mishya itera amabavu. Ni akabi kamenyerwa nk’akeza. Rwose amabwiriza y’ibukuru aratumaze! Ariko se tuzatabarwa na nde? Niba n’ahandi ari uko, sinamenya. Abo dusangiye ikibazo bazatubwire uko bo babigenza.

By Sam Ruziga/Kayonza

Umwana w’imitwe ibiri si ikigeragezo?

Mu mpande zinyuranye z’ isi hakomeje kuvuka impanga zidasanzwe ,cyane abana b’imitwe ibiri ku buryo abantu bibaza niba ari ibigeragezo cyangwa ubuhanuzi bwo mu bihe bya nyuma!?

Ijoro ribara uwariraye!Kubyara abana b’imitwe ibiri bitangiye kogera bikanatera kwibaza. Si mu Rwanda gusa kuko no mu bindi bihugu byahabaye muri iyi myaka ya vuba aha.

Nk’uko tubikesha Dailynewspaper.co.uk, muri 2013, mu Buhinde havutse umwana w’imitwe ibiri, ufite inti z’umugongo ebyiri, ibindi ari ibisanzwe.Bébé à 2 tMuri Austrariya biherutseyo, aho muri 2014 umugore yabyaye umwana ufite imitwe ibiri ifatanye bya nyabyo, uretse ubwonko.

Bébé à deux t

Muri 2015,mu gihugu cya Bangladesh, ahitwa Dhaka havutse umwana w’umukobwa ufite imitwe ibiri n’amajosi abiri ku gihimba kimwe. Ngo arya akoresheje iminwa yombi kandi agahumekera mu mazuru ye uko ari abiri.

None uyu mwaka 2016 mu Rwanda(Akarere ka Kirehe)havutse umuhungu ufite imitwe ibiri n’amajosi abiri na we ku gihimba kimwe. Aho ari mu bitaro bya CHUK, ababyeyi be bavuga ko nta bushobozi bwo kumuvuza bafite. Ngo MINISANTE irakora ibishoboka. Ntibitandukanye n’ibyaraye bibaye(25/02/2016)mu gihugu cy’Ubufaransa mu bitaro bya Montbéliard. Naho abaganga bari kwibaza uko babigenza ku mwana nk’uwo.Bébé à deux têtes

N’ubwo ari ikigeragezo ku babyeyi, ni n’ikigeragezo ku baganga bagiye kugaragaza koko ko ari inzobere nibamufasha kubaho. Ariko se nibakuraho umutwe umwe kugira ngo umwana ase n’abandi, ntibazaba bishe umuntu cyangwa bambuye undi mwana ubuzima? Bombi babayeho se bakitwa impanga?

Byashoboka ko hari ababiheraho ngo ni ubuhanuzi buri gusohora, ko mu bihe bya nyuma hazaduka ibintu biteye ubwoba ku isi. Niba ubwo bwoba bunahari , reka turebe ko abaganga batabumara!

By P.B

Mu Rwanda Zika ntiri kure

Abasomyi babiri b’uru rubuga baherutse gutanga ibitekerezo kuri iyi virus.Umwe avuga ko ari indwara itareba Abanyarwanda ku buryo twayitindaho,ngo kandi n’iyo yahagera bafite ubushobozi buhagije bwo kuyirwanya.Undi we, ngo uretse no kuyirwanya,nta cyemeza ko ubushobozi bwo kuyipima buhagije kandi na malariya yarabananiye.Uru rubanza ni muganga waruca.

Gusa ntitwirengagize ko indiri z’iyo virus ziboneka ku migabane ya Afurika, Amerika,Aziya na Pasifika.Guhera 2015 yigaragaje mu bihugu bitari bike bya Amerika y’Epfo: Brezil, Argentine, Boliviya,Paragwe,Mexike,Panama na Kolombiya. Naho kuva 2016 yagaragaye no mu Burayi (Ubwongeleza, Ubutaliyani, Porutigari, Ubusuwisi)kimwe no muri Afurika (Cap Vert).Bikekwa ko muri ibi bihugu yahagejejwe n’ abantu bavuye gutembera muri biriya bihugu bya Amerika.Byumvikane ko ishobora kugera hose.

Mu Rwanda si kure
Twibuke ko iyo virus yatahuwe bwa mbere mu nguge(singes rhésus)zo muri Uganda(1947).Hari mu ishyamba ryitwa Zika,hafi y’ikiyaga cya Victoria,ku karwa ka Entebbe.Aho hantu Zika ni ho hahaye izina iyi Virus itumye hagiye kumenyekana ku isi yose.

Nka virus, yagaragaye mu muntu mu mwaka wa 1952 na 1964 muri Uganda na Tanzaniya. Hagati aho yagiye iboneka no mu bindi bihugu (Misiri, Etiyopiya, Indoneziya, Senegali, Pakistani,Nijeriya..)ku buryo budakanganye.

Mu Rwanda rero si kure ya bimwe muri ibi bihugu cyangwa se mu miterere(amashyamba umubu wakwihishamo).Kuba itakivugwa muri ibyo bihugu ntibisobanura ko yahacitse.Ishobora kuba ihari bitari ku rwego rw’icyorezo(épidémie).Icyo gihe inzego z’ubuzima ntizitaka byacitse(alarme)cyangwa ngo zihuruze amahanga,cyane ko hari n’abaturage bajya kwa muganga ar’uko byakomeye!

Nyamara n’ubwo haba hari abana 15/1000 bavukanye ubumuga nk’ubwa Zika cyangwa busa na bwo,iki ni igihe cyo kwiga neza icyo kibazo.Bityo na ba byeyi bibazaga icyabateye kubyara abana bafite ibimenyetso nk’ibya Zika, bakabona igisubzo kandi bakagenerwa ubufasha.

By P.B

Biravugwa ko:Papa François azemerera abapadiri kurongora

Mu kwitegura umunsi mukuru wa Saint Valentin,abakobwa n’abagore bikundira Padiri cyangwa bikundanira na we ntibicaye ubusa.Barasenga bapfukamye ngo Imana yumve ugutakamba kwabo. Kandi bafite icyizere ko Papa François azabibashyigikiramo kuko batinya kuba abakeba (rivales) ba Kiliziya.Barasaba ngo abapadiri bemererwe kurongora.

Mu rwego rwo gutegura imitima ya benshi batarumva ishingiro ry’icyo kibazo,hari abasanga Papa yatangira ageza ku bupadiri(ordination) abagabo bubatse ingo.Ibi kandi biroroshye kuko mu bihugu byinshi(cyane iby’i Burayi)hari Abadiyakoni (Diacres permanents) bafite n’abuzukuru.

Uretse n’ibyo,ubu buryo bwakuraho urwikekwe hagati y’abandi bapadiri bakiriwe muri Kiliziya Gatolika bari basanzwe bafite abagore kuko bari bavuye mu Baporoso(Eglise calviniste ou anglicane)aho bakoraga nka Pasiteri.Mwene abo baboneka mu bihugu nk’Ubudage,Ububiligi,Ubusuwisi..

Si ibyo gusa kuko hari n’abakristu bo mu nzego zinyuranye babibonamo igisubizo cy’ubukendere bw’abapadiri(crise des vocations)cyangwa umuti w’ibibazo by’abinigurira k’utwana tw’uduhungu(pédophilie).

Nta gusubira inyuma

N’ubwo bimeze gutyo,hari abatabikozwa n’abashaka kumva impamvu.Muri abo harimo umubyeyi ufite umwana we umaze imyaka 5 mu bupadiri. Yiyemeje kumenya igitegereje umuhungu we.Ngo akiri muri iniverisite yari afite umukobwa bacuditse.Ubwo aherutse kumusura, ngo yamubajije uko abyitwaramo,padiri amusubiza ko ategereje icyo Papa azavuga kuri iki kibazo.

Umubyeyi wivugira ko ari umukristu usenga kandi ukunda Kiliziya,ngo iyo arebye abapadiri aho bateraniye,bimutera kwibaza.Ngo  ibyo abandi bantu bakora ku mugaragaro ntibibaviremo icyaha,kuki biba icyaha kuri padiri cyangwa akagomba kubikora yihishe?

No mu rugaga rw’ababyeyi batanze izo Ntore z’Imana, babiganiriyeho.Brigitte biramushimisha cyane.Abwira abandi ko amaze kukivuganaho n’Abasenyeri(Evêques)barenze 5.Ngo ariko umwe, n’ubwo igisubizo yamuhaye kitamunyuze,yaramwumije.

Ngo kudashaka abagore kw’abapadiri ni wo musalaba w’ikuzo Kiliziya gatolika yakwiratana kuko ari kimwe mu mwihariko wayo itandukaniyeho n’andi madini.Ikindi ngo ni uko mu binyejana byashize(mbere y’ikinyajana cya 10),ibyo byabayeho.Icyatumye Kiliziya ibihagarika ndetse ikabigira umuziro,kiracyariho.

Kuri uwo Musenyeri,ngo gusubira inyuma kuri iyo ngingo, byaba ari nka byabindi Bibiliya ivuga ngo « Imbwa yasubiye ku birutsi byayo, cyangwa ngo ingurube ikimara kwiyuhagira yongeye kwivuruguta mu isayo« (2Pet.2,22).Ati « Byabaye nk’isengesho ry’amage,sinibuka kuvuga Amen ».

Biri mu nzira
Prêtre marié et ses enfants

Abazi gutera impigi bo bemeza ko ibintu biri mu nzira.Ngo izera kandi zitabeshya ni ebyiri: iya mbere ni Itegeko-Teka(Décret)ryo ku wa 14 Kamena 2014,Papa François yasinye ryemerera abapadiri bo muri Kiliziya z’Iburasirazuba (Orthodoxes)bafite abagore n’abana, gukorera ubutumwa mu maparuwasi ku buryo busanzwe.

Byumvikane ko iri Tegeko rizageraho rigakomorera n’abapadiri bahisemo kwibanira n’abo bakunda ariko bagombye guhagarara ku mirimo bakoraga muri Kiliziya Gatolika.Inzira ya kabiri ni imyanzuro ya Sinodi ku bibazo byugarije Umuryango(Synode sur la Famille).

Prêtre homoNgo Papa François ntazirengagiza ko Kiliziya na yo ari umuryango(Eglise-famille)urimo abatandukanye n’ababo (divorcés;umupadiri ushatse umugore aba akoze « divorce » na Kiliziya bagiranye isezerano!)ndetse n’ababana n’abandi mu buryo butamenyerewe(gays).Ese bizamworohera?

Ubwo iki cyumweru ari umunsi mukuru mpuzamahanga wo kwita ku buzima no ku barwayi(Journée mondiale de la santé et des malades),Saint Valentin afashe ababishaka kubona umuti w’indwara zimunga urukundo,no kugira ubuzima bubizihiye.

By P.B