Les Africains,esclaves de leurs présidents?

En continuant de voter pour ces hommes qui appauvrissent leurs pays,les Africains se font esclaves de leurs présidents.Les Gambiens ont fait l’exception.

Africains,esclaves de leurs présidents

C’est une autre vérité qui est en train de monter sur scène:confondre démocratie et esclavage.Imaginez si Barack Obama gardait le pouvoir par un coup de manœuvre parce qu’il a réussi de faire beaucoup de choses sous son mandat!

Curieusement,dans la plupart des pays en Afrique,les Chefs d’État changent les Constitutions dont ils sont les garants pour être des présidents à vie.Sous prétexte d’élection,ils brandissent l’étendard de la démocratie que leur successeur se plaira à démolir.

Et les Africains,esclaves de leurs présidents,votent toujours pour ces gens tout gourmands qui ne se soucient pas de leur peuple. »La seule chose qui les intéresse,s’indignait Trump, est d’accumuler les richesses des contribuables et de se rassembler comme des hyènes pour finir ces pauvres honteusement saignants ».

Exception faite des Gambiens.

Ils ont vécu 22 ans sous le fer et la houlette du Président autocrate Yahya Jammeh.Les Gambiens ont attendu ce 2 décembre 2016 pour pouvoir tourner la page.Ils n’ont pas accepté le cinquième mandat du putschiste transformé en démocrate.Ils montreront leur maturité en évitant de trainer dans la boue leur ex-président.

En votant pour Adama Barrow,ils cherchaient une nouvelle Gambie prospère sous l’égide de cet homme d’affaires.Ils ont choisi un homme qui n’a pas besoin de s’enrichir mais pourra plutôt les rendre riches.Ainsi, ils crient d’allégresse,car ils ne veulent plus entendre ces tristes paroles de la bouche des étrangers ou des médias:la Gambie est le pays le plus pauvre au monde!

By P.B

20 novembre:journée mondiale de l’enfance

La journée mondiale de l’enfance est célébrée chaque année,en cette date du 20 novembre.C’est le moment de réaliser des actes concrets au lieu de se satisfaire des statistiques.

La Journée mondiale de l’enfance a été créée en 1954 et est célébrée chaque année le 20 novembre afin de promouvoir le respect et les droits des enfants.

Cette date marque le jour de l’adoption par l’Assemblée de la Déclaration des droits de l’enfant [A/RES/1386(XIV)] en 1959, et de la Convention relative aux droits de l’enfant, signée en 1989.

C’est le moment de rappeler qu’il ne s’agit pas de droits de quelques enfants mais de tout enfant dans tous les pays

Depuis 1990, la Journée marque également l’anniversaire de l’adoption de la Déclaration et de la Convention relative aux droits de l’enfant.Sur la base de cette Convention et des efforts conjoints de l’ensemble des pays et régions, l’Unicef soutient et célèbre chaque année le droit des enfants lors de la Journée mondiale de l’enfance. Par le dialogue et l’action, « bâtissons un monde où les enfants peuvent s’épanouir librement ! »

Les mères et les pères, les enseignants, les infirmières et les médecins, les dirigeants ou les militants de la société civile, les chefs religieux ou de communautés, les chefs d’entreprises et les professionnels des médias, de même que les jeunes et les enfants eux-mêmes peuvent jouer un rôle important et faire de cette Journée mondiale de l’enfance un événement à part dans leur société, pour leur communauté ou pour leur pays.

Là où le contexte et la situation permettent le développement de ces droits en actes concrets

La Journée mondiale de l’enfance offre à chacun et chacune d’entre nous une occasion unique de sensibiliser le public aux droits de l’enfant, de promouvoir et de mettre en lumière ceux-ci, mais aussi de transformer cette date en actes concrets en faveur des enfants partout dans le monde.

De cette façon,tous les acteurs et décideurs comprendront vraiment que derrière les statistiques,il y a des enfants »

By P.B

Kuriza abana bituma bagira ubuzima bwiza

Ni umuco udasanzwe wo mu gihugu cy’Ubuyapani.Abagabo bo mu bwoko bwa Sumotoris bagomba kuriza(faire crier) abana bakiri bato,basa n’ababahanganishije babiri babiri kugira ngo babone uzi kurira cyane.

Ngo uyunguyu ni we uba ufite ubuzima bwiza,bikagaragaza ko azakangara amahanga.Bityo akaba ari we utegurirwa kuzahabwa inkoni y’ubutware.Nta marira y’ubusa rero!

By P.B

IGISWAHILI, urundi rurimi rw’ubutegetsi mu Rwanda

Itegeko Nshinga ry’u Rwanda ryemera indimi eshatu:Ikinyarwanda,Igifaransa n’Icyongereza. None n’Igiswahili kinjiye mu ndimi z’ubutegetsi zemewe.

Ibi ni ibyasohotse mu Itangazo ry’Inama y’Abaminisitiri yo ku wa 12 Ukwakira 2016 aho mu ngingo ya 6 bavuga ko, mu Mishinga y’amategeko yemejwe harimo « umushinga w’Itegeko Ngenga rishyiraho ururimi rw’Igiswahili nk’ururimi rwemewe mu Butegetsi. »

Ntibizatinda kuba Itegeko

N’ubwo bikiri umushinga, ntibizatinda kuba Itegeko(ryasohotse mu Igazeti ya Leta). Kandi birumvikana, kuko abantu benshi basanzwe barukoresha mu mirimo na serivisi zinyuranye(igisirikari, igipolisi, amahoteli, abashoferi…)

kiswahili-1

Cyari igihe cyo guha agaciro indimi z’iwacu no gushyigikira izashobora guhuza abanyagihugu benshi, aho gukomeza kugendera ku z’abakokoloni. Nirwongererwa amasaha mu mashuri, bizatanga akazi kandi bigaragaze izindi mpano mu bakiri bato.

Gukingura amarembo yombi

Birazwi ko Igiswahili gikoreshwa cyane mu bihugu by’Uburasirazuba(Tanzaniya na Kenya)no mu Burengerazuba (Repubulika Iharanira Demokarasi ya Kongo,RDC).

Kuzamura uru rurimi kuri iyi ntera,ni uburyo bwo kurushaho gukingurira Urwanda ayo marembo yombi:Uburasirazuba n’Uburengerazuba.Bityo abarukoresha bazarushaho kwisanzura muri ibyo bihugu nta pfunwe cyangwa bibwira ko ari ururimi rusuzuguritse.

Ntibizatugire Abaswahili!

Hari igihe abakora mu mifuka n’abatera za Gatarina babaga bavuga Igiswahili.Byatumaga barwita « ururimi rw’Abasungarere »(imburamukoro)ku buryo kurwiga byasaga n’ibigayitse.

Ahandi na ho ugasanga abarukoresha ari bene ba bantu bamenyereye gucurika abandi no kubacuza utwabo mu cyayenge cyangwa bakoresheje ubufindo(magie).

Ni ho baheraga babita « Abaswahili. »Umuntu wamushyiraho uburyarya akabimenya,akavuga ko « wamubereye Umuswahili. » N’ibi byo kwimika Igiswahili, ntibizatugire Abaswahili!

Tunashukuru mpango huu. Kwenda hadi mwisho!

By P.B

Umwana babyaye ari batatu azaba uwa nde?

Abrahim Hassan ni we mwana wa mbere uvutse ku babyeyi batatu.Nk’uko byatangajwe tariki ya 2 Nzeli n’Ishyirahamwe rishinzwe imyororokere ryo muri Amerika(American Society for Reproductive Medecine,ASRM),uwo mwana yavutse muri Mata 2016.

Bitewe n’uko uburyo bwakoreshejwe butemewe muri icyo gihugu,ikipe y’abaganga iyobowe na Dr John Zhang(Centre New Hop Fertility)yagiye kubikorera muri Mexique ariho umwana yaboneye izuba.

Abagore babiri n’umugabo umwe

Ababyeyi b’uyu mwana bakomoka mu gihugu cya Jordaniya.Nyina yari asanganywe indwara yahitanye abana be 2 bakivuka,akuramo n’izindi nda ebyeri.Mbese urebye, yari yarihebye kandi ashaka urubyaro.

Ni muri urwo rwego abaganga bitabaje undi mugore(mère donneuse)ufite intanga nzima, bazongeraho ADN y’ushaka umwana, hanyuma bazihuza n’intanga z’umugabo we(fécondation in vitro).

Umwana azasa na nde?

N’ubwo ibi bishobora kuba intambwe mu kurwanya indwara z’ikiryango(maladies héréditaires), abahanga ntibaramenya uyu mwana isura azafata ari iy’uwuhe mubyeyi.

Ese ADN z’ababyeyi babiri nizidashobora guhuza neza(interférence),ntizizagira ingaruka ku buzima bw’umwana?Umunsi byagaragaye ko uyu mwana afite ibibazo bikomeye,ni nde uzabibazwa(responsabilité)?

None se,nyina w’ukuri ni uwamutwaye mu nda(mère porteuse),cyangwa ni uwamuhaye ubuzima(mère donneuse)?Ibibazo ni byinshi.

Byisomere: Premier enfant avec trois parents biologiques

By P.B

« Familles chrétiennes africaines , n’ayez pas peur »:les Évêques d’Afrique(SCEAM)

Les Évêques catholiques du Symposium des Conférences Épiscopales d’Afrique et de Madagascar(SCEAM)étaient réunis à Louanda(Angola)du 18 au 25 juillet 2016,pour leur 17ième Assemblée plénière.Le thème abordé était: « La famille en Afrique,hier,aujourd’hui et demain,à la lumière de l’Évangile. » Continuer à lire … « « Familles chrétiennes africaines , n’ayez pas peur »:les Évêques d’Afrique(SCEAM) »

Abaye umubyeyi ku myaka 72!

Burya koko ngo ntawe uvuma iritararenga!Ubanza Abanyarwanda baba bibeshya iyo bavuga ngo umugore yaracuze,ntakibyara cyangwa ngo yarengeje imyaka yo kubyara.

Inkuru y’uyu mugore wo mu gihugu cy’Ubuhinde irabigaragaje.Ibyamubayeho byamubereye igitangaza nk’icya Elizabeti wo mu Ivanjili(Lc 1,36). Ku myaka 72 na we yagize ibyishimo byo kuba umubyeyi kandi ubundi yitwaga ingumba.umugore ukuze yarabyaye

Ku itariki 19 mata ni bwo Daljinder Kaur yibarutse imfura ye y’umuhungu.Uyu mwana yavutse apima ibilo 2 kandi abaganga bemeza ko nta kibazo na gito uwo umwana afite.Ngo ameze neza rwose.

Bamwise Armaan nk’izina ry’ibitaro by’aho yavukiye.Abaganga bakoresheje ubugenge bwo guhuza intanga(fécondation in vitro)z’umusaza n’umukecuru we.

Ibiri amambu,bombi bari bamaranye imyaka 46 babana kandi barasezeranye.Mbese urebye bari barihebye nk’abo Imana yavumye.Ubu ngo yumvise ugutakamba kwabo.

Abantu bakunze kubabaza ku maherezo y’uwo mwana bigaragara ko bazasiga akiri muto.Igisubizo cyabo ngo nuko bazakora ibyo bashoboye byose,ibisigaye Imana ikazabikora kuko Yo ihoraho.

Mohinder Singh Gill w’imyaka 75 n’umugore we ntibaremeza niba bazongera gukoresha ubwo buryo kugira ngo bagire umwana wa kabiri. Bashobora gutinya kugondoza iyo Mana.

Inkuru yose : A 72 ans,elle donne naissance à son premier enfant

By B.P

Ibinyendaro byibera mu mujyi, naho mu cyaro ni ibinyarukundo!

Ngisoma iriya nyandiko yasohotse kuri uru rubuga ivuga ngo « Ko umwana w’ikinyendaro atera umwaku »,nagize agahinda kenshi cyane.Nashatse kumenya niba uriya wayanditse ari umusore cyangwa umugabo wagize uwo mwaku mbura adress ye(phone cyangwa email).

Mbona ubutaha yari kuzadusobanurira neza iby’uwo mwaku.Njye nemera ko umwana ari umugisha ku mubyeyi.Naho ibinyendaro nta handi wabisanga koko uretse mu mijyi kuko mu cyaro ari ibinyarukundo gusa.Ndisobanura kuri ibyo byombi.

Ko abakobwa babyara...

Ntibakakubeshye,burya nta mukobwa ubyara atabishatse.Uko yamera kose aba yabibaze cyangwa yabicunze.Bitabaye ibyo yaba ari umusazi cyangwa afite ikibazo mu mutwe.

Ikibazo gusa ni uko imibare hari ubwo imupfubana,uwo yashakiragaho ibiceri akamwigurutsa cyangwa agasanga na we ari nyagupfa.Muri icyo gihe arikoca,agahagarara neza mu kibuga,ibyishimo bikamurenga areba umwana we ajya kumuzanira amazi!

Ibinyendaro rero

Njye ndahamya ko ibinyendaro ntaho bikiba uretse mu mijyi.Ni ho honyine umukobwa ashobora kubyarana n’inkokobotsi atanazi cyangwa adakunda(nk’abashoferi b’Abasomali, Abashinwa bakora imihanda,ba mukerarugendo…).

Ababyariye iwabo barakomezaIno mu giturage,mubyarana mwakundanye rwose.Nk’umugabo ufite umugore wabyaye abakobwa cyangwa abahungu gusa,akubwira ikibazo afite ukamufasha kugikemura.Tekereza rero iyo umubereye igisubizo!Urugo rwe rurakomera kandi namwe mugakomeza ibyanyu. Ufite ubwenge, ntiwamushyira hanze byo kumusenyera.

Icyo ndashyigikiye ni ba bagabo bahubuka nk’iya Gatera bagafata abakobwa cyangwa abagore ku ngufu.Ngo hari n’ababacunga bagiye kuvoma amazi bakabasumirira ku ivomo cyangwa hirya gato aho batabona gitabara.Kandi ibi byo si mu Rwanda gusa biba.Abo bakwiye kubihanirwa by’intangarugero.

Ikindi ni uko burya abagabo bafite ukuntu bamenya ko umukobwa cyangwa umugore yagiye mu mugongo(mu mihango),nyir’ubwite ataranabimenya ;wagira ngo turabahumurira!Icyo gihe bashima ahashimika,nuko umutego ugahitana iyigurukiraga. Iyo agize ibyago agatwita ariyumanganya.Yabigenza ate?Ngo ugize igihombo aracyimenyera.

Uwanyirigira Bernadette, Kibangu

Ko umwana w’ikinyendaro atera umwaku!

Bimaze kuba nk’icyorezo.Nta gasozi ka hano mu Rwanda utasangaho abakobwa batagira umubare babyariye iwabo batarageza ku myaka 18.

Uganira na bo ugasanga abababyarira banganya imyaka na ba se.Ibi byanteye kwibaza nti ariko ubundi aba bana babemerera byagenze gute?Abo basaza bo se babiterwa n’iki?

Ni amayobera!

Hano iwacu muri Nyamsheke,nko mu Kagari kamwe ushobora kuhasanga abarenga 50.Ahaboneka udusantere tw’ubucuruzi n’abamotari,uyu mubare ushobora kwikuba na gatanu.

Impamvu ngo ni uko twe abamotari twagowe kimwe n’abakora muri butiki ngo tugira imvugo zigera vuba ku mutima w’abo bakobwa.

Na none ariko ngo hari n’abasaza baba bibitseho ifaranga,rimwe na rimwe batabanye neza n’abagore babo.Abangavu na bo bakaba bakeneye cash ifatika ngo barusheho kwiyitaho.

Kubera ibibazo bitagira urugero, ababyeyi babaha bagera cyangwa na bo akaba ari ntako bimereye,barabuze uko bigira.

Ibigo by’amashuri biratungwa agatoki

Muri ibi bihe, ibigo by’amashuri bisubiza abana iwabo ngo bajye kuzana amafaranga y’ibintu ibi n’ibi(dore ko ibyasimbuye minerval ari uruhuri).

Abana baba bazi ko basize mu rugo inzara inuma. Bagakata amakorosi kakahava na « number » za ba bosi zigacicikana.Bene kurya na bo bati murakaza neza mboga zizanye!Bakabacumbikira kugera basubiye ku ishuri.

Hari ubwo n’ay’umwe aba adahagije.Umwana akazenguruka mu bipangu nka bitanu cyangwa bakamurarana mu mahoteli atandukanye.Agasubira ku ishuri yumva ari nta kibazo.

Iyo asanze yarasamye, no ku ishuri bakamwirukana,ni bwo atangira kwibaza no kwicuza.Ngo icyo umuntu yanga koko ni cyo abona!

Yangaga kwicara no kureka ishuri kubera ubukene bw’iwabo,none agiye kwicarayo na bo batamushaka ngo umwana w’ikinyendaro atera umwaku.Azatakira nde ko yasangiye na benshi?

Si abana b’abakene bibaho gusa.Umukobwa wa Pasiteri ntiyarusimbutse.Yari arambiwe ikiziriko cy’amasengesho ya se.Bagenzi be bamenyereye umujyi baramusohokanye ngo na we agiye kumva uko bimera.

Aho abereye ak’icyiga kurunga cyambara indosho,Pasiteri yacishije make.Ntakivuga ko ikibazo cy’ibinyendaro ari ababyeyi batita ku bana babo.

Iyi nyigisho yayiducengezagamo buri cyumweru: « Urubyaro rukomoka ku binyendaro ntaho rushingiye,kandi ntiruzahamya imizi ngo rukomere…kuko abana bavukiye mu busambanyi bazagaragaza ububi bw’ababyeyi babo« (Ubuhanga4,1-6). Byararangiye ntakiyigarukaho.Ntiyakwitunga agatoki.

Umaze kubyara na we ntaba akirebeka. Uwamubyariye aramwigarika ngo nta soni umuntu nka njye…!Yamara gutora akabiri no kugarura agasura,byose bikibagirana, bakongera.Ni ikibazo.

Baracuye

Ubu barasaba inzego zibishinzwe kwandikisha abo bana batagombye gucibwa amande ya 2000 frw.Mperutse gusanga batakamba ku Murenge nk’abasaba imfashanyo!Ni bwo nabonye ko uburenganzira bw’umwana bukiri kure.

By Kaneza Japhet,Nyamasheke

Umwana w’imitwe ibiri si ikigeragezo?

Mu mpande zinyuranye z’ isi hakomeje kuvuka impanga zidasanzwe ,cyane abana b’imitwe ibiri ku buryo abantu bibaza niba ari ibigeragezo cyangwa ubuhanuzi bwo mu bihe bya nyuma!?

Ijoro ribara uwariraye!Kubyara abana b’imitwe ibiri bitangiye kogera bikanatera kwibaza. Si mu Rwanda gusa kuko no mu bindi bihugu byahabaye muri iyi myaka ya vuba aha.

Nk’uko tubikesha Dailynewspaper.co.uk, muri 2013, mu Buhinde havutse umwana w’imitwe ibiri, ufite inti z’umugongo ebyiri, ibindi ari ibisanzwe.Bébé à 2 tMuri Austrariya biherutseyo, aho muri 2014 umugore yabyaye umwana ufite imitwe ibiri ifatanye bya nyabyo, uretse ubwonko.

Bébé à deux t

Muri 2015,mu gihugu cya Bangladesh, ahitwa Dhaka havutse umwana w’umukobwa ufite imitwe ibiri n’amajosi abiri ku gihimba kimwe. Ngo arya akoresheje iminwa yombi kandi agahumekera mu mazuru ye uko ari abiri.

None uyu mwaka 2016 mu Rwanda(Akarere ka Kirehe)havutse umuhungu ufite imitwe ibiri n’amajosi abiri na we ku gihimba kimwe. Aho ari mu bitaro bya CHUK, ababyeyi be bavuga ko nta bushobozi bwo kumuvuza bafite. Ngo MINISANTE irakora ibishoboka. Ntibitandukanye n’ibyaraye bibaye(25/02/2016)mu gihugu cy’Ubufaransa mu bitaro bya Montbéliard. Naho abaganga bari kwibaza uko babigenza ku mwana nk’uwo.Bébé à deux têtes

N’ubwo ari ikigeragezo ku babyeyi, ni n’ikigeragezo ku baganga bagiye kugaragaza koko ko ari inzobere nibamufasha kubaho. Ariko se nibakuraho umutwe umwe kugira ngo umwana ase n’abandi, ntibazaba bishe umuntu cyangwa bambuye undi mwana ubuzima? Bombi babayeho se bakitwa impanga?

Byashoboka ko hari ababiheraho ngo ni ubuhanuzi buri gusohora, ko mu bihe bya nyuma hazaduka ibintu biteye ubwoba ku isi. Niba ubwo bwoba bunahari , reka turebe ko abaganga batabumara!

By P.B

Mu Rwanda Zika ntiri kure

Abasomyi babiri b’uru rubuga baherutse gutanga ibitekerezo kuri iyi virus.Umwe avuga ko ari indwara itareba Abanyarwanda ku buryo twayitindaho,ngo kandi n’iyo yahagera bafite ubushobozi buhagije bwo kuyirwanya.Undi we, ngo uretse no kuyirwanya,nta cyemeza ko ubushobozi bwo kuyipima buhagije kandi na malariya yarabananiye.Uru rubanza ni muganga waruca.

Gusa ntitwirengagize ko indiri z’iyo virus ziboneka ku migabane ya Afurika, Amerika,Aziya na Pasifika.Guhera 2015 yigaragaje mu bihugu bitari bike bya Amerika y’Epfo: Brezil, Argentine, Boliviya,Paragwe,Mexike,Panama na Kolombiya. Naho kuva 2016 yagaragaye no mu Burayi (Ubwongeleza, Ubutaliyani, Porutigari, Ubusuwisi)kimwe no muri Afurika (Cap Vert).Bikekwa ko muri ibi bihugu yahagejejwe n’ abantu bavuye gutembera muri biriya bihugu bya Amerika.Byumvikane ko ishobora kugera hose.

Mu Rwanda si kure
Twibuke ko iyo virus yatahuwe bwa mbere mu nguge(singes rhésus)zo muri Uganda(1947).Hari mu ishyamba ryitwa Zika,hafi y’ikiyaga cya Victoria,ku karwa ka Entebbe.Aho hantu Zika ni ho hahaye izina iyi Virus itumye hagiye kumenyekana ku isi yose.

Nka virus, yagaragaye mu muntu mu mwaka wa 1952 na 1964 muri Uganda na Tanzaniya. Hagati aho yagiye iboneka no mu bindi bihugu (Misiri, Etiyopiya, Indoneziya, Senegali, Pakistani,Nijeriya..)ku buryo budakanganye.

Mu Rwanda rero si kure ya bimwe muri ibi bihugu cyangwa se mu miterere(amashyamba umubu wakwihishamo).Kuba itakivugwa muri ibyo bihugu ntibisobanura ko yahacitse.Ishobora kuba ihari bitari ku rwego rw’icyorezo(épidémie).Icyo gihe inzego z’ubuzima ntizitaka byacitse(alarme)cyangwa ngo zihuruze amahanga,cyane ko hari n’abaturage bajya kwa muganga ar’uko byakomeye!

Nyamara n’ubwo haba hari abana 15/1000 bavukanye ubumuga nk’ubwa Zika cyangwa busa na bwo,iki ni igihe cyo kwiga neza icyo kibazo.Bityo na ba byeyi bibazaga icyabateye kubyara abana bafite ibimenyetso nk’ibya Zika, bakabona igisubzo kandi bakagenerwa ubufasha.

By P.B

Virus ya Zika ije ari icyago

Mu minsi ishize havugwaga Ebola yari yibasiye igice kinini cya Afurika y’Uburengerazuba.Abasaga ibihumbi bahasize ubuzima.Muri iyi minsi ni Amerika y’Epfo igezweho.Virus Zika,n’ubwo atari icyorezo kigarika imbaga,yibasiye ibihugu bitari bike.Abantu 3 ni bo imaze guhitana mu gihugu cya Colombiya.

Ikibazo ku bagore batwite

Uwavuga ko Zika isumbya ubukana Sida ntiyaba akabije.Igituma irusha Sida ubukana si umubare w’abantu ishobora guhitana,ahubwo ni abo igiraho ingaruka.

Birazwi ko umugore wanduye Sida bitavuga ko n’umwana we azayivukana byanze bikunze.Nyamara Zika umwana arayivukana,ikaba ari we itera ubusembwa.Ngo umutwe n’ubushobozi bwawo(cerveau)bitakaza nibura 1/4 cy’uburemere,ugereranije n’umwana muzima.

Zika

Kugeza ubu nta muti n’urukingo.Ubushakashatsi burakomeje.Ni ikibazo ku bagore batwite no ku miryango y’abana bavukanye ubwo bumuga butazakira,bitewe no kugira udutwe duto(micro-encéphalie)kandi turemye nabi(malformations).Ntibyoroshye kwakira umwana bizajya bivugwa ko asa n’igipupe.Agahenge ni uko atari urw’umwe.

Mu gihugu cya Brezili honyine,abana barenga ibihumbi bine(4000)bamaze kuvukana ubwo bumuga.Kandi ababyeyi bagaragaje ibimenyetso ko banduye bari hejuru ya miliyoni.Ni ikibazo cy’ingutu ku bana no ku buzima bw’ejo hazaza.

By P.B

Iyo twaje mu muhanda ntituba tukiri abana

Amaze kumva no gusoma ibitangazwa na Ministeri ibishinzwe ko mu cyumweru 1 abana b’inzererezi bazaba bashize mu muhanda,umusomyi w’uru rubuga yatugejejeho uburyo abona icyo cyemezo kizashyirwa mu bikorwa n’abayobozi bo mu nzego z’ibanze.

Mu giturage ho,intero ni imwe ngo ni bimwe bisanzwe bya « Huti huti yabyaye ibitabona« .Birumvikana ko hazaba imikwabo y’icyumweru kimwe cyangwa bibiri,abo bana bafatwe babajyane mu bigo cyangwa babasubize iwabo.Nyuma y’ibyumweru bike,abarasta bawe bigarukire mu mujyi.Kubera iki?

Ngo « umugabo uhaze ntiyumva akababaro k’umushonji. » N’umugore uri ku mutiba ntagira umutima.Hirya no hino mu mijyi myinshi y’u Rwanda hariyongera abana basabiriza bahetse abandi. Abanyamakuru bavuga ko ari ikibazo giteye inkeke, abayobozi bo bati « abo bana ntabo

tubona,muzabatwereke. »Abana bahetse abandi

Kandi koko,abo bitwa inzererezi na bo barabyivugira ngo « Iyo twaje mu muhanda ntituba tukiri abana ».Umuyobozi wari warabatagangaje yarabyiboneye.

Yaje yiyambariye akajipo kadahisha amatako n’udukweto tudakorwaho n’akondo ngo abazanyeho amategeko.Yari aherekejwe n’Abadaso babiri bitwaje indembo.

Abari bamaze kwitumurira kuri « mugo »(cya kiyoborabwenge kigezweho!)basumira Abadaso babasomyaho, naho Umuyobozi bamwereka uko ari bumere nahakana ubugore.Akubiseho ijisho ariyamira,ngo « yebaba weee! Ba bahungu barakuze ntibakiri abana! »Abo hakurya baba bamutunze agatoki.Ntibisukirwa

Nuko udukweto adukubita ku rutugu,amaguru ayabangira ingata mpaka no ku biro.Abamubonye akuya kamurenze,bati « Muyobozi, tugufashe iki? » Na we, ati « Nimundeke,burya ababyeyi turabarenganya; bariya bantu bajya kurara mu mihanda ntibaba bakiri abana.Ni akandare;ibyabo biraturenze. Ikibazo kizakemurwa na Kagame wenyine nabasura. »

SEMBAGARE John,Kayonza

Kubana n’ubumuga ni igihano cy’Imana?

Ubumuga pe

Ishami ry’Umuryango w’Abibumbye ryita ku buzima(OMS)rivuga ko ababana n’ubumuga bagera kuri 20%by’abaturage bakennye cyane ku isi.Umubare munini ubarizwa mu bihugu biri mu nzira y’amajyambere. Mu Rwanda,bangana na 4,7% by’abaturage bose kandi abenshi ni abana bato.

Iyo bene abo bavuka mu miryano na yo ikennye,ibintu bihumira ku mirari.Ni bwo bamwe biyemeza gusabiriza ngo baramuke kandi batunge imiryango yabo.Bityo uwakagombye gufashwa akaba ari Handicap et mendicitéwe ufasha abandi.

Biteye isoni n’ikimwaro ku babyeyi

Ababyeyi bafite abana bamugaye barahangayika,bikabatera isoni n’ikimwaro.Rimwe na rimwe,rubanda ikabaryanira inzara ngo babyaye inzanga cyangwa ikigoryi(retard mental).

Muri uko guhangayika,hari ababitaho gusumbya abandi bana kuko bazi ko ntawundi ubareba cyangwa bareba.Hari n’abatabitaho na gato,bakabahisha kure ngo abantu batabona ishyano umuryango wagushije.

Alex

Urugero ni urwa Hakorimana Alex. Ababyeyi bemeye kumukura mu nzu,nyuma y’imyaka icumi.Ni bwo yabonye uburenganzira nk’ubw’abandi bana,atangira ishuri.N’ubwo agenda yishingikirije ikibando,ntibimubuza kugira amanota meza.Abonye insimburangingo ntibyarushaho?

Igihano cy’Imana n’umuzigo ku bandi

Uwamugaye hari ubwo abona ubuzima bwe nk’igihano cy’Imana n’umuzigo ku bandi.Impamvu si iyindi ni uko umuntu yaremewe kwigenga no kugira igihagararo kimutera ishema mu bandi.

ClaireNguko uko byagendekeye Uwamariya Claire. Yagize impanuka y’umuhanda acika akaguru.Yari ageze mu mwaka wa 3 secondaire.Kugeza magingo aya yabuze ubwasubira mu ishuri.Na biriya biti yisunga ntibimworoheye mu ntugu.Asangiye n’abandi za mvugo zibatesha agaciro ngo ni masikini, kajoriti, igicumba, n’izindi…

Nta muntu ubaho ku isi wishimira ikintu icyo aricyo cyose cyamutesha agaciro.Ibirenze aho(nko gusabiriza)abikora by’amaburakindi.

Umuntu agirwa n’abandi

Kwakira ubwo buzima no kwiyakira ni intambara ubwayo.Ineza agirirwa atabitewe n’igikundiro cyangwa uburanga bundi ni  yo imufasha kumva ukuntu umuntu agirwa n’abandi.Nuko ubuzima bugakomeza,atabayeho mu bwigunge(bamukingirana!).

Aho Leta imushingiye igiti

Ibihugu byinshi byasinye amasezerano arengera abafite ubumuga kugira ngo bagire uruhare n’uburenganzira ku iterambere(development and human rigths of all).Hagomba kujyaho amategeko aborohereza kubona aho baba bigenga kandi bisanzuye(access to in-home,residential,community support services and live assistance,art.19-20).

Na none kandi,ni ngombwa ko hashyirwaho ikigega kibafasha kuva mu bukene no kubona ubwishingizi bujyanye n’ibibazo bafite,bityo bakagira ubuzima bubabereye(rigth on an adequate standard of living and social protection…as well as assistance with disability related expenses in case of poverty, art.28).

Na bo bakeneye ubuzima burambye budashingiye kuri gahunda za Leta zo kubaho mu gihe gito(court terme).Muri urwo rwego,ibikorwa nk’ibya Gatagara bikwiye kongererwa ubushobozi no gukwirakwizwa mu Turere twose.Bikaba akarusho bahawe n’urubuga rwo kwidagadura no kugaragaza ko na bo bashoboye.Mbese nk’aba baturanyi bo muri Congo:

Nta gushidikanya ko  Leta nimushingira igiti n’umuganda bihamye,ubana n’ubumuga atazongera kubona ubuzima bwe nk’umuvumo cyangwa igihano cy’Imana.Ababyeyi na bo bazagira agahenge(droit au répit).

Mubigejejweho na
SEKABUKE Asman,Kigali-Bugesera

Isengesho ry’umwana w’umunyabwenge

Babyei, ni byiza gutoza abana gusenga kuko bituma bakurana umutima utaryarya kandi utireba gusa.

Umugoroba umwe bari ku meza, umugabo yasabye akana ke gusengera amafunguro, maze akana n’ubwitonzi bwinshi karamubwira, kati « Ariko, papa, ntabwo nzi gusenga ! »Bitewe n’uko bari abakristu cyane, mama aringinga, ati « Ngaho sengera gusa abavandimwe, inshuti, abaturanyi, abakene n’abandi. »

Akana karumvira, gatangira isengesho : « Nyagasani, ndagushimira ku bw’abashyitsi bazanye n’abana babo hano bakarya inyama, umuceri n’amata bakabimara. Mana, bahe umugisha kugira ngo batazagaruka,dore tugiye kurarira ibijumba bitagira imboga.

Babarira wa muhungu duturanye waje hano ejo, akambura mushiki wanjye imyenda yose,akamujyana ku buriri bwe, bakarwana inkundura. Mana, muri iyi week-end, uzoherereze imyenda ba bagore b’abakene bose nabonye kuri telefoni ya papa bambaye ubusa kugira ngo ku cyumweru bazajye kugusingiza bacyeye.

Nyagasani, ha inzu ba bagabo batazifite , kugira ngo bajye bareka gukoresha icyumba cya mama igihe papa yagiye ku kazi. Mbigusabye mbikuye ku mutima, Mana yumva kandi ikunda abayo. Amina. »

Ni byiza gutoza abato isengesho kuko rituma bakurana umutima utaryarya :
https://www.youtube.com/watch?v=EflHYgkL6uM

By Ayirwanda Claudien,Gikondo