Si le Pape François interdisait l’internet aux religieuses?

Vultum Dei Quaerere(chercher le visage de Dieu),c’est la Constitution apostolique du Pape François sur la vie contemplative féminine;elle est signée le 29 juin et présentée ce 22 juillet 2016.Elle vient compléter celle du 21 novembre 1950 publiée par le Pape Pie XII, Sponsa Christi(Épouse du Christ).

Cette Constitution tient compte des changements socio-culturels qui ont marqué l’Église et notre société après les années 1950 ainsi que le renouveau du Concile Vatican II.

En s’adressant aux moniales de vie contemplative,la Constitution souligne la pertinence de cette vie cachée, et de ce fait, incomprise par la société actuelle marquée par la « culture du déchet ». Elle le dit en ces termes:

« La personne contemplative comprend l’importance des choses,mais celles-ci ne dérobent pas son cœur et ne bloquent pas son esprit.Elles sont au contraire une échelle pour arriver à Dieu:pour elle,tout porte signification du Très Haut!Celui qui s’immerge dans le mystère de la contemplation voit avec des yeux spirituels:cela lui permet de contempler le monde et les personnes avec le regard de Dieu,là où les autres ont des yeux et ne voient pas »(N°10)

Le Pape a rappelé aussi la nécessité de tous les moyens que les moniales contemplatives ont à leur disposition,depuis les siècles dans l’Église et pour l’Église:la prière,le travail,l’ascèse,le silence,la Parole de Dieu,les Sacrements,la clôture…

A ces moyens traditionnels ou classiques,il est indispensable d’y ajouter les moyens modernes de communication digitale.Car,dit-il,

« dans notre société,la culture digitale influence de manière décisive la formation de la pensée et la façon d’être en relation avec le monde et particulièrement avec les personnes ».

Mais le Pape ne s’est pas empêché d’émettre cette mise en garde:

« Ces moyens peuvent certainement être des instruments utiles pour la formation et la communication,mais je vous exhorte à un prudent discernement afin qu’ils soient au service de la formation à la vie contemplative et aux communications nécessaires, et non des occasions de dissipation et d’évasion de la vie fraternelle en communauté,ni préjudiciables à votre vocation,ni un obstacle pour votre vie entièrement consacrée à la contemplation »(VDQ,n°34).

Si ces moniales sont à la recherche du visage de Dieu,ne devraient-elles pas rester connectées de manière à prouver que,par la méditation et la contemplation,Dieu est toujours en ligne?Pour éviter de se disperser,pourraient-elles se satisfaire de la lectio divina et vivre comme si la clôture résistait à l’Internet ou les protégeait contre lui?

BY P.B

Jamais de Pape Noir, faute de prêtres africains célibataires!

Ces mois de l’été,sont des périodes des nominations et des changements de direction dans les paroisses et/ou les diocèses.Dans certains endroits,le mouvement des prêtres noirs(=africains)s’amplifie, et nombreux s’en indignent.

Comme si c’était un malheur pour ces endroits,la nomination d’un Curé noir est accueillie avec beaucoup d’appréhensions quand elle n’est pas mal acceptée.Il suffit d’en avoir un de nommé pour que l’événement fasse la Une et soulève des discussions sans frontières.

C’est surtout autour d’un bon repas que tout cela se passe.Ça parle et ça se critique.De même que l’on passe d’un menu à l’autre,de la même manière on glisse d’un sujet avec le même engouement et appétit.

En ce moment,les idées des « bien pensant » coulent à flot. « Il ne reste aux Africains que d’avoir un Pape! » ,lance le premier des convives. A un autre d’ajouter: « Cela ne tardera pas, parce qu’ils sont tous conservateurs. »

Avec un ton moqueur,c’est au plus avisé de tirer la conclusion: « Il est clair qu’ils sont conservateurs romains non célibataires« . Aussi,renchérit-il, « Il n’y aura jamais de Pape Noir sans prêtres célibataires! »

Ils attendaient la réaction de l’Africain qui était là(de passage,en vacances dans l’une des paroisses de France). Aux regards inquisiteurs,son humour n’a pas caché son agacement: « Cela ne peut pas être autrement,dit-il, si l’Esprit Saint a peur de la chaleur d’Afrique! »

Voilà l’exemple des affirmations qui témoignent de l’esprit d’ouverture dans notre Église! Sont-elles le fruit des préjugés séculaires ou plutôt le résultat des constructions de la société fracassée par ses propres lumières?

By Ngouma Atem Taleh,Cameroun

Imana twumva ni Yo tubona?

Abakunda Imana ntibajya babura igihe cyo kuyumva.Abayumva bitewe n’uko bayikunda ntibafata inzira zindi nk’abatayumvise.Bamwe bayumva igihushuka bagakurizaho kuyizinukwa bakwiye kwibaza ngo Imana twumvise ni yo twabonye?

Hari abumvise Imana yo mu gitabo cy’Amategeko aba ari yo bashyira imbere(amategeko).Abandi bumvise Imana y’amahoro, bimika amahane ngo hatazagira ubahangara.Hari n’abumvise ko Imana itanga imbaraga,bayikabiriza bazirata maze bigira akadashoboka.

Bose icyo bibagiwe ni uko n’utarabona Imana yumvise itegeko ryayo.Iryo tegeko rihabwa agaciro n’ijambo,kandi ngo ijambo ryiza rivuye ku mutima,burya ngo ni Nyina w’Imana.

Buri wese niyibaza urwego agezemo ahindura itegeko ijambo rivuye mu kanwa ke,azumva neza uko byari bikwiye kugenda ku Ijambo ry’Imana. Tubizirikane mu isomo rya mbere ry’iki cyumweru:

Koko,iri Tegeko ngushyikirije uyu munsi ntabwo ari akadashoboka kuri wowe,nta n’ubwo riri kure aho udashyikira.Nta bwo riri kure ku ijuru,ngo ube wakwibaza uti « Ni nde uzatuzamukira ku ijuru ngo azaritumanurireyo,maze aritubwire, turikurikize? »

Nta n’ubwo riri hakurya y’inyanja,ngo ube wakwibaza uti « Ni nde uzatwambukira ngo arituzanire,maze aritubwire,kugira ngo turikurikize »?Koko rero iryo jambo rikuri bugufi cyane,riri mu kanwa kawe no mu mutima wawe,kugira ngo urikurikize.(Dt30,10-14)

Ushaka kuryoherwa bihagije n’iki cyumweru yakongeraho n’isomo rya kabiri(Col.1,15-20), hanyuma akikuza Ivanjili(Lc.10,25-37). N’abasa n’abaguye mu gico cy’abajura,babonere Imana mu babatabara n’ababitaho.

By P.B

Ko abasaruzi bakomeje kuba bake kandi dusenga?

Mu bihugu hafi ya byose,abitabira umurimo wo gukorera Imana bagenda bagabanuka.Yewe n’abitabira iby’Imana na bo ugasanga ni mbarwa ugereranije n’umubare w’abatuye ibyo bihugu.

Hari ababibonamo amahirwe kuko ababatijwe bose bamaze kuba nk’umunyu wageze mu biryo.Abandi bakabibonamo ikibazo ko iby’Imana bitagifite agaciro mu maso y’abantu.

Abake bakibikomeyeho babona ubwo bwinshi bw’ababitaye,ari nka yamirima yeze ari myinshi,ikaba ikeneye abasaruzi.Rimwe na rimwe bareba uburyo imyaka ikomeza gupfapfana, bakibaza iki kibazo: « Ko abasaruzi barushaho kuba bake kandi dusenga,dukore iki?Ese Nyir’imyaka ntatwumva? »

Nyamara icyo kibazo bakibajije kuri ubu buryo,ibintu byahindura isura: « Twebwe hari ikitubuza kuba abasaruzi?Atubwiye ngo ‘Ngaho nimugende’,twamwemerera? »Reka tumutege amatwi mu Ivanjili y’iki cyumweru:

Nyagasani ahitamo n’abandi 72,maze abohereza imbere ye babiri babiri,mu mijyi yose n’ahandi hose yajyaga kunyura.Arababwira ati »Imirima yeze ni myinshi,ariko abasaruzi ni bake;nimusabe rero Nyir’imyaka yohereze abasaruzi mu mirima ye.

Ngaho nimugende;ndore mbohereje nk’abana b’intama mu birura. Ntimugire icyo mujyana,kaba agasaho k’ibiceri,waba umufuka,zaba inkweto;kandi mwirinde guhera mu nzira muramukanya.Urugo rwose mwinjiyemo,mubanze muvuge muti’Amahoro kuri iyi nzu!’

Nihaba umuntu w’amahoro,amahoro yanyu azamusakaraho;nahabura azabagarukira.Mugume muri iyo nzu,munywe kandi murye icyo babahaye,kuko umukozi akwiriye igihembo cye.

Ntimukave mu nzu mujya mu yindi.Umujyi wose muzinjiramo bakabakira,muzarye ibyo babahereje.Mukize n’abarwayi muhasanze,kandi mubabwire muti ‘Ingoma y’Imana ibari hafi!’

Naho rero umujyi wose muzinjiramo ntibabakire,muzajye mu materaniro yabo,muvuge muti’Dore n’umukungugu w’umujyi wanyu wadufashe ku birenge,turawukunguse kandi turawubasigiye!

Icyakora mubimenye neza,Ingoma y’Imana iri hafi.Ndabibabwiye:Kuri wa munsi w’urubanza,Sodoma izababarirwa kurusha uwo mujyi.

Ba bigishwa uko bari 72,bagaruka bishimye cyane,bavuga bati »Mwigisha,na roho mbi ziratwumvira kubera izina ryawe »Arababwira ati « Koko nabonaga Sekibi ahanuka ku ijuru nk’umurabyo.

Dore mbahaye ububasha bwo kuribata inzoka na za manyenga,n’ubwo gutsinda umwanzi wese kandi nta kizashobora kubahuganya.
Nyamara,ntimwishimire ko roho mbi zibumvira,ahubwo nimwishimire ko amazina yanyu yanditse mu ijuru. »(Lc10,1-12.17-20)

Icyumweru cyiza cy’ituze n’amahoro kuri buri wese.

By P.B

Bamwicaje ku meza atari ay’ineza

Abantu bashobora kwangana kubera ko batumiwe mu minsi mikuru ntibicazwe mu myanya myiza.Kimwe n’uko mu minsi nk’iyo ushobora guhabwa icyicaro ku meza y’icyubahiro nyamara ibyiza bikajya bihita ubireba cyangwa na nyir’urugo,kubera imirimo myinshi, agasa n’utakwitayeho.

Ku rundi ruhande,abahuriye kuri ako gasuzuguro bashobora guhuza urugwiro.Muri urwo rwego, Ivanjili yo kuri iki cyumweru,iratwereka ukuntu Yezu bamwicaje ku meza atari ay’ineza kuko nyir’urugo yitekererezaga ibindi.

Nyamara kuri ayo meza yo kwa Simoni,Yezu yahasigiwe umubavu uhenze cyane,ahabonera n’ikimenyetso ko hari abamuririra.Bitewe n’uko uwitumiye yitwaza intebe,umugore utari watumiwe yabonye umwanya hafi y’ibirenge bya Yezu kandi amarira ye ntiyamupfira ubusa.Reka tubyumve:

« Umwe mu Bafarizayi atumira Yezu ngo basangire;yinjira iwe,ajya ku meza.Maze haza umugore wari ihabara mu mujyi.Yari yamenye ko Yezu ari ku meza,mu nzu y’uwo Mufarizay,aza afite urweso rurimo umubavu.

Nuko aturuka inyuma ya Yezu,yunama ku birenge bye arira.Amarira atonyangira ku birenge bya Yezu,abihanaguza imisatsi ye,agumya kubisoma,anabisiga umubavu.

Umufarizayi wari wamutumiye,ngo abibone,aribwira ati « Uyu muntu,iyo aba umuhanuzi koko aba yamenye uyu mugore umukora uwo ari we,n’icyo ari cyo:ko ari umunyabyaha.

Yezu araterura,aramubwira ati « Simoni,mfite icyo nkubwira. » Undi aravuga ati « Mbwira,mwigisha. » Yezu ati « Umuntu yari afite abantu babiri bamurimo umwenda;umwe yari amurimo amadenari magana atanu,undi mirongo itanu.Babuze icyo bishyura,abarekera uwo mwenda.Muri abo bombi,ni uwuhe uzarusha undi kumukunda? » Simoni ati « Ndasanga ari uwarekewe umwenda munini. »Yezu aramubwira ati « Usubije neza. »

Nuko ahindukirira wa mugore,abwira Simoni ati « Urabona uyu mugore?Ninjiye mu nzu yawe,ntiwansuka amazi ku birenge;naho we yuhagije ibirenge byanjye amarira ye,maze abihanaguza imisatsi ye.Ntiwampobeye unsoma;naho we,kuva aho yinjiriye mu nzu,ntiyahwemye kunsoma ibirenge.Ntiwansize amavuta ahumura mu mutwe;naho we,yansize umubavu ku birenge.

Ni cyo gitumye nkubwira nti:ibyaha byose uko bingana arabibabariwe,kubera urukundo rwe rwinshi.Naho ubabariwe bike, akunda buke.Nuko Yezu abwira uwo mugore ati « Ibyaha byawe birakijijwe ».Abari kumwe na we ku meza batangira kwibaza bati « Uyu ni muntu ki ugeza n’aho gukiza ibyaha? » Nuko Yezu abwira wa mugore ati « Ukwemera kwawe kuragukijije;genda amahoro. »

Nuko Yezu ashyira nzira,azenguruka imijyi n’insisiro,yamamaza Inkuru nziza y’Ingoma y’Imana.Ba Cumi na babiri bari kumwe na we.Hari kandi n’abagore bamwe bari bakijijwe roho mbi n’izindi ndwara;barimo Mariya bise Madalena,wari wameneshejwemo roho mbi ndwi;hari na Yohana mu ka Shuza,umunyabintu wa Herodi, na Suzana n’abandi benshi babafashishaga ibintu bari bafite. »(Lc 7,36-8,3)

Niba nawe umushakana umutima mwiza,uyu munsi arakubwira ngo « Ukwemera kwawe kuragukijije;genda amahoro ».Nuko icyumweru kikubere cyiza rwose.

By P.B

La grâce de l’appel

Ce quatrième dimanche de Pâques est dédié à la prière des vocations.Le thème retenu est: « L’Église,mère des vocations ». Pourquoi au pluriel? Parce qu’il s’agit de la vocation à la prière et de la vocation à la mission.C’est ce qui ressort de la première lecture(Actes 13,14.43-52): « …Paul et Barnabé parlant avec eux(les convertis)les encourageaient à rester attachés à la grâce de Dieu ».

Il faudra de l’encouragement,car, dans chaque vocation(maritale , religieuse ou professionnelle),la jalousie et l’agitation ne manqueront pas d’envahir les cœurs même des gens qui adorent Dieu et des notables de la cité ou de l’entreprise, de la paroisse ou de nos clochers.

Il est donc important, pour chacun ,de découvrir la grâce de l’appel.Aussi souhaité-je vous partager ces quelques vers:

Ton appel Seigneur
Est un perpétuel réveil.

Il revêt l’homme de tant de grâces
Pour qu’il se déplace vers sa place.

Tu t’es approché de lui
Moyennant son oui
A ton appel qui le réveille
S’il ne bouche pas ses oreilles.

Cela affermit son espoir
De te rejoindre un jour agréable
De séjourner et te voir
Dans tes demeures ineffables.

Conscient de sa petitesse
En face de ta bonté magnanime
Il pense à ta volonté
De valoriser comme richesse
Les différences qui l’animent
Dans ses relations avec l’autre.

Cet autre qui est à considérer
Comme un frère aimable
Avec qui manger à la même table,
Un frère à soutenir dans le malheur.

Un frère avec qui vivre ensemble,
Un frère
Avec qui se réjouir dans le bonheur
Avec qui coopérer et collaborer
Pour élaborer un avenir meilleur.

Un frère
Qui n’est ni un ennemi à honnir
Ni un ennemi à clouer au pilori
Ni un ennemi
A chasser à belles dents
Ni un ennemi
A souhaiter la disparition
Ni un ennemi indésirable
Comme un chiendent.

Oui ! Ton appel
Réveille et interpelle
Chacun à vivre dans la vérité
Pour que ceux Tu appelles
Dépassent leur incrédulité
Et passent de leurs chemins iniques
Vers le Chemin du Père unique.

Ceux qui veulent approfondir le message de  cette journée,ils peuvent lire aussi l’Évangile(Jean 10,27-30).

Je vous souhaite un bon dimanche, là où vous unissez toutes vos prières.

By P.B

Abantu ntibakubuza kumvira Imana?

Hari ku cyumweru.Kamali na Clémentine bari biteguye kujya gusenga.Mu gihe batekerezaga guhaguruka,bumva ku rugi ngo kraaa,kraaa!Incuti zabo batari baherukanye ziba zibagezeho zitabateguje.

Bakingura mu nda byanga,ariko barihangana.Baraganira biratinda,basanga batazinduwe n’ubusa.Umugore n’umugabo bari mu nzira zo gusenya kandi ari abantu basenga Imana, abandi bagafashwa.

Nuko babasaba kubasengera mu Izina rya Yezu.Bene urugo barabyemera,barambura Bibiliya basangira Ijambo ry’Imana,bayereka imitima yabo.Barangije barateka, basangira n’ibindi byiza.

Ku cyumweru cyakurikiyeho na cyo nticyabahira.Kare kare Inkeragutabara zazindukiye ku miryango na ba bantu b’utugoma n’utudebe ,ngo zirahururiza inama(zitwa ibiganiro) ku Murenge, yo kwakira abategetsi babagendereye.

N’uwo munsi ntibaba bakigiye ku rusengero.Birirwa mu nama kuva saa tatu kugera saa saba.Bakomereza mu yo mu Mudugu kuva saa saba n’igice kugera bwije(saa kumi n’imwe n’igice).Bataha bitotombera iyo

Gutinya amande cyangwa inkoni ntibyatuma utera Imana umugongo ariko ugakiza amagara?Ese hari uwahitamo gukora ukundi akabikira cyangwa bikamugwa amahoro?Amasomo yo kuri iki cyumweru yatwongerera inama.Reka dushakire nibura mu rya mbere ryo mu gitabo cy’Ibyakozwe ,n’Intumwa:

« Muri iyo minsi bazana Intumwa bazihagarika imbere y’Inama nkuru.Umuherezabitambo mukuru arababaza ati Twari twarabihanangirije dukomeje kuazongera kwigisha mwitwajero zina,none dore Yeruzalemu yose mwayujujemo inyigisho zanyu.Murashaka rero kuduhamya amaraso y’uwo muntu?

Petero n’izindi Ntumwa barabasubiza bati tugomba kumvira Imana kuruta abantu.Imana y’abasekuruza bacu yazuye Yezu,uwo mwishe mumumanitse ku giti.Ni we Imana yakurishije ububasha bwayo ngo abe Umutegetsi n’Umukiza,kugira ngo aronkere Isiraheli ukwisubiraho n’ibabarirwa ry’ibyaha.Turi abagabo bo kubihamya,twe na Roho Mutagatifu Imana yahaye abayumvira.

Nuko bahamagara Intumwa bazikubitta ibiboko,bazibuza rwose kongera kwigisha mu izina rya Yezu,maze barazirekura.Ngo zive mu nama nkuru,zigenda zishimye kuko zagize ihirwe ryo kugirirwa nabi,zizira izina rya Yezu.(Actes 5,27b-32.40b-41).

<P>Icyumweru gihire kuri buri wese.

<P>By P.B

Niba Imana yarihishe, imiryango irakinguye kwa Satani!

Mperutse guhura n’abahamya ba Yehova, ba bandi bagenda ari babiri babiri bamamaza ubwami bw’Imana yabo kuri iyi si.Mugenzi wanjye twari kumwe arabakurikirana nk’uwatwawe n’inyigisho z’akataraboneka,dore ko amadini muri kino gihugu amaze kuba isoko n’uburo.

Uwo munsi ni bwo numvise icyo ubuzima bwe buhatse. Ibiganiro byari bikarishye. Buri ruhande rwakajije imitana. Abo bigisha bagaragazaga ukuntu ibihugu birimo ibibazo ari ibyahigitse ubwami. Ngo ni yo mpamvu ubw’Imana bugomba kuva mu ijuru bukagaruka ku isi.

Shyirakera wanjye ntiyagaragaza ko atabishyigikiye. Ati « Kuva nkiri muto nakuze nshaka Imana, ariko kugeza ubu sindayibona.Yaranyihishe pe!Mwebwe se mwarayibonye ngo muyinyereke?« 

Abakozi b’Imana batangira kurebanaho. Mu gihe bagishidikanya, ababwira ko ari umuyoboke wa Satani kandi ko kuva yamukingurira amarembo ari nta kintu abuze. Ngo ibyo biramuhagurutsa bikamujyana i Bujumbura gusengerayo. Ngo afite icyizere ko no mu Rwanda batazatinda kuhabona icyicaro, kuko bahaguruka i Kigali buzuye Kwasteri.

Abandi na bo bati « Reka reka reka, ibyo si iby’i Rwanda. N’ubwo Abakurambere bacu bemeraga Rurema, Rugira, Rugaba na Ruremankwashi, ntaho yari ihuriye na Satani. Nta muyobozi wakwemera ibyo, kabone n’iyo yaba atemera Imana y’abazungu. »

Abayobozi bagize neza

Ni iby’agaciro kuba mu Rwanda bataremereye amadini asenga Satani ko akorera mu gihugu cyacu. Ariko se bizamara kabiri niba yashoboraga kuhabona abayoboke? Birakwiye kwibaza n’iki kibazo:Byaba biterwa n’iki ngo abantu bagere aho bemera Satani?

Abashishoza basanga ubwinshi bw’amadini bushobora kuba ikimenyetso cy’ibibazo sosiyete cyangwa igihugu gifite. Biba byerekana ko nta rwego ruba rugishoboye gutanga ibisubizo bifatika. Abantu bagapfunda imitwe aho babonye nk’abahiriye mu nzu. None se abo ubukene bwugarije, babonye aho basenga bakabukira, ntibajyayo?

Kwa Satani nta mukene uhaba!

Eglise de satan 1

Kuri iyi tariki ya 30 Mata 2016 ni isabukuru y’imyaka 50 Kiliziya ya Satani(Eglise de Satan) imaze ishinzwe muri Amerika. Inyigisho n’ingenamitekerereze byayo biri muri Bibiliya ya Satani(La Bible satanique)yanditswe na fondateri w’iryo dini, Bwana Anton Szandor Lavey.

Icyabimuteye ni ukubona ukuntu inyigisho zo mu madini asanzwe zitsikamira muntu zikamubuza amahwemo. Yari afite inkomoko y’Abayahudi(batojwe gukomera ku Mategeko y’Imana)aniga muri Univerisite z’abakirisitu. Ni ho yahereye ategura inyigisho ze ko Satani ntaho ahuriye n’Imana ibuza abantu ibyo umutima ushaka kandi bafitiye ubushobozi.

Yakitwa iya Satani cyangwa Lusifero, abo muri ayo madini bemera ko nta Mana ibaho yaheza abantu mu bukene ngo ibe ikitwa Imana ikiza. Aho ubukene bwiyongera cyangwa bugahindura isura(mu rubyiruko no mu bana b’inzererezi!), bararye bari menge kuko abavugusi b’imiti barekereje. Kandi igisubizo cyabo kiroroshye:Niba Imana yarihishe, kwa Satani imiryango irakinguye.

By Bumbakare Frédéric/Kacyiru-Kigali

Biravugwa ko:Papa François azemerera abapadiri kurongora

Mu kwitegura umunsi mukuru wa Saint Valentin,abakobwa n’abagore bikundira Padiri cyangwa bikundanira na we ntibicaye ubusa.Barasenga bapfukamye ngo Imana yumve ugutakamba kwabo. Kandi bafite icyizere ko Papa François azabibashyigikiramo kuko batinya kuba abakeba (rivales) ba Kiliziya.Barasaba ngo abapadiri bemererwe kurongora.

Mu rwego rwo gutegura imitima ya benshi batarumva ishingiro ry’icyo kibazo,hari abasanga Papa yatangira ageza ku bupadiri(ordination) abagabo bubatse ingo.Ibi kandi biroroshye kuko mu bihugu byinshi(cyane iby’i Burayi)hari Abadiyakoni (Diacres permanents) bafite n’abuzukuru.

Uretse n’ibyo,ubu buryo bwakuraho urwikekwe hagati y’abandi bapadiri bakiriwe muri Kiliziya Gatolika bari basanzwe bafite abagore kuko bari bavuye mu Baporoso(Eglise calviniste ou anglicane)aho bakoraga nka Pasiteri.Mwene abo baboneka mu bihugu nk’Ubudage,Ububiligi,Ubusuwisi..

Si ibyo gusa kuko hari n’abakristu bo mu nzego zinyuranye babibonamo igisubizo cy’ubukendere bw’abapadiri(crise des vocations)cyangwa umuti w’ibibazo by’abinigurira k’utwana tw’uduhungu(pédophilie).

Nta gusubira inyuma

N’ubwo bimeze gutyo,hari abatabikozwa n’abashaka kumva impamvu.Muri abo harimo umubyeyi ufite umwana we umaze imyaka 5 mu bupadiri. Yiyemeje kumenya igitegereje umuhungu we.Ngo akiri muri iniverisite yari afite umukobwa bacuditse.Ubwo aherutse kumusura, ngo yamubajije uko abyitwaramo,padiri amusubiza ko ategereje icyo Papa azavuga kuri iki kibazo.

Umubyeyi wivugira ko ari umukristu usenga kandi ukunda Kiliziya,ngo iyo arebye abapadiri aho bateraniye,bimutera kwibaza.Ngo  ibyo abandi bantu bakora ku mugaragaro ntibibaviremo icyaha,kuki biba icyaha kuri padiri cyangwa akagomba kubikora yihishe?

No mu rugaga rw’ababyeyi batanze izo Ntore z’Imana, babiganiriyeho.Brigitte biramushimisha cyane.Abwira abandi ko amaze kukivuganaho n’Abasenyeri(Evêques)barenze 5.Ngo ariko umwe, n’ubwo igisubizo yamuhaye kitamunyuze,yaramwumije.

Ngo kudashaka abagore kw’abapadiri ni wo musalaba w’ikuzo Kiliziya gatolika yakwiratana kuko ari kimwe mu mwihariko wayo itandukaniyeho n’andi madini.Ikindi ngo ni uko mu binyejana byashize(mbere y’ikinyajana cya 10),ibyo byabayeho.Icyatumye Kiliziya ibihagarika ndetse ikabigira umuziro,kiracyariho.

Kuri uwo Musenyeri,ngo gusubira inyuma kuri iyo ngingo, byaba ari nka byabindi Bibiliya ivuga ngo « Imbwa yasubiye ku birutsi byayo, cyangwa ngo ingurube ikimara kwiyuhagira yongeye kwivuruguta mu isayo« (2Pet.2,22).Ati « Byabaye nk’isengesho ry’amage,sinibuka kuvuga Amen ».

Biri mu nzira
Prêtre marié et ses enfants

Abazi gutera impigi bo bemeza ko ibintu biri mu nzira.Ngo izera kandi zitabeshya ni ebyiri: iya mbere ni Itegeko-Teka(Décret)ryo ku wa 14 Kamena 2014,Papa François yasinye ryemerera abapadiri bo muri Kiliziya z’Iburasirazuba (Orthodoxes)bafite abagore n’abana, gukorera ubutumwa mu maparuwasi ku buryo busanzwe.

Byumvikane ko iri Tegeko rizageraho rigakomorera n’abapadiri bahisemo kwibanira n’abo bakunda ariko bagombye guhagarara ku mirimo bakoraga muri Kiliziya Gatolika.Inzira ya kabiri ni imyanzuro ya Sinodi ku bibazo byugarije Umuryango(Synode sur la Famille).

Prêtre homoNgo Papa François ntazirengagiza ko Kiliziya na yo ari umuryango(Eglise-famille)urimo abatandukanye n’ababo (divorcés;umupadiri ushatse umugore aba akoze « divorce » na Kiliziya bagiranye isezerano!)ndetse n’ababana n’abandi mu buryo butamenyerewe(gays).Ese bizamworohera?

Ubwo iki cyumweru ari umunsi mukuru mpuzamahanga wo kwita ku buzima no ku barwayi(Journée mondiale de la santé et des malades),Saint Valentin afashe ababishaka kubona umuti w’indwara zimunga urukundo,no kugira ubuzima bubizihiye.

By P.B